Ovdje živim već 50 godina i nagledao sam se mrtvih tijela, pa i automobila u svom dvorištu - ovako nam je ljetos pričao Slobodan Ivčić o životu tik uz križanje Ulice Trnava, Osječke i Branimirove ulice. Ulica je to već poznata, nažalost, po učestalim prometnim nesrećama, a tu informaciju potvrdila je i zagrebačka policija, pa tako navode da se lani ondje dogodilo 18 nesreća, od kojih je sedam završilo s ozlijeđenim osobama, dok ih je u godini prije bilo 23, a u njih 11 bilo je ozlijeđenih. Srećom, u te dvije godine nije bilo preminulih, no naš sugovornik sjeća se i takvih slučajeva.
- Svačega sam se ja nagledao, bilo je to strašno. Jednom prilikom pijani mi se vozač svom snagom zabio u ogradu. Ali nije tu samo alkohol kriv. Ovdje se ljudi žure, nema reda, jedan drugome se ubacuju – priča nam Ivčić. Najčešći uzrok udesa na ovom križanju, kažu nam u PU zagrebačkoj, jest bočni sudar, a isto nam potvrđuju i stanovnici Osječke.
Ovo križanje, kazali su nam još u PU zagrebačkoj, jedno je od pet takozvanih "kritičnih točaka" u cijelom Zagrebu, odnosno gradske prometnice na kojima se događa najviše prometnih nesreća.
- Napominjemo da najveći broj prometnih nesreća na određenoj lokaciji ne znači nužno da se na toj lokaciji događaju i prometne nesreće s najtežim posljedicama – napominju ipak u zagrebačkoj policiji. A koje su četiri druge "crne točke" na Zagrebačkim prometnicama?
Prva od njih je križanje Slavonske avenije, Gordana Lederera i Servisna ceste, na istoku grada, u blizini Zelene tržnice. Na tom je križanju prošle godine bilo 25 prometnih nesreća, ali srećom bez smrtnih ishoda. Od njih je 21 nesreća prošla s materijalnom štetom, dok je u njih četiri bilo ozlijeđenih osoba. Godinu ranije broj nesreća je bio isti, s time da su posljedice bile veće – u njih osam ozlijeđene su osobe, dok je ostatak imao samo materijalnu štetu. Najčešća vrsta nesreće bila je, kažu u PU zagrebačkoj, bočni sudar.
- Najviše prometnih nesreća dogodilo se zbog greške vozača, odnosno nepoštivanja prednosti prolaska vozača. Radi se 62,2 posto od ukupnog broja nesreća na predmetnom raskrižju – kažu u policiji.
Druga najkritičnija točka je Državna cesta D1, i to na dionici od čvora Lučko do Svetonedeljske ulice. Lani je ondje bilo 20 prometnih nesreća, a u jednoj je bilo poginulih. Pet ih je bilo s ozlijeđenim osobama, a 14 s materijalnom štetom. U 2019. godini na toj se cesti dogodilo 16 prometnih nesreća. Srećom, nije bilo poginulih, no u njih 4 bilo je ozlijeđenih osoba.
- Najviše prometnih nesreća dogodilo se zbog brzine neprimjerene uvjetima na cesti. Radi se o kolniku sa dvije prometne trake, odvojene uzdužnom središnjom linijom za promet u oba smjera. Dionica D1, odnosno Gornjostupnička ulica je nedavno rekonstruirana u svojoj cijeloj dužini te su izgrađeni nogostupi za kretanje pješaka i biciklističke staze za kretanje bicikala, a brzina je prometnom signalizacijom ograničena na 50 km/h. Dok dionica ceste D1 od čvora Lučko do Gornjostupničke ulice, odnosno Puškarićeva ulica nije rekonstruirana i na pojedinim dijelovima nema izgrađenih nogostupa kao niti biciklističkih staza. Kao prijedlog mjera za rješavanje problematike na ovoj dionici ceste D1 bila bi rekonstrukcija Puškarićeve ulice, izgradnja površine za kretanje pješaka i biciklista – poručuju u PU zagrebačkoj.
Jedno od tih kritičnih točaka je i križanje Vukovarske i Hrvatske bratske zajednice, jedno od najfrekventnijih u Zagrebu po kojem, osim automobila i autobusa, voze i tramvaji. Osim toga, to je vrlo frekventna lokacija i za pješake, s obzirom da se u blizini nalaze Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski i zgrada Gradske uprave, kao i dva tramvajska stajališta. Nerijetko se ondje, nažalost, događaju prometne nesreće, a zagrebačka policija kaže nam da je u 2020. godini bilo njih 23, od toga četiri s ozlijeđenim osobama i bez preminulih. Godinu ranije bilo ih je 19, od čega 14 s ozlijeđenim osobama i sedam s materijalnom štetom.
- Najviše prometnih nesreća dogodilo se pri vrsti - bočni sudar, a najčešća okolnost - greška vozača je nepoštivanje svjetlosnog znaka, 29,1 od ukupnog broja nesreća na predmetnom raskrižju – govore iz zagrebačke policije.
Izuzetno opasno križanje, kako za vozače tako i za pješake, jest i križanje Selske i Horvaćanske. Nerijetko novinske stupce pune informacije o teškim prometnim nesrećama na tom opasnom križanju. U 2020. godini ukupno je bilo 9 prometnih nesreća, ali bez poginulih osoba, a pet ih je bilo s ozlijeđenim osobama. U 2019. godini ukupno je bilo 19 prometnih nesreća, a od toga sedam s ozlijeđenim osobama.
- Najviše prometnih nesreća dogodilo se pri vrsti prometnih nesreća - vožnja iz suprotnih smjerova, dok se najviše prometnih nesreća dogodilo zbog okolnosti nepoštivanja prednosti prolaska vozača – kažu u policiji. A poručuju i što se može napraviti da se te prometne nesreće smanje.
- Savjetujemo vozačima prvenstveno da obrate pozornost na brzinu kretanja vozila kojim upravljaju. Ponekad, zbog predvidivih (kiša, snijeg, magla) ali i nepredvidivih (mogućnost izlaska djeteta na kolnik, primjerice u bližoj zoni škola i vrtića) okolnosti na cesti nalazimo razumnim usporiti vožnju i ispod maksimalno dozvoljene brzine kretanja kako bi izbjegli situacije koje mogu rezultirati i najtežim posljedicama za sudionike eventualne prometne nesreće. Isto tako naglašavamo obvezu vezivanja sigurnosnog pojasa kako na prednjim mjestima tako i na stražnjoj klupi u automobilu, kao bi se smanjile posljedice eventualne prometne nesreće. Potrebno je mobitel koristiti na propisan način uz uporabu pomoćnih „bluetooth“ i drugih uređaja i nikako ne dozvoliti da nas uređaji ometaju u vožnji. Za kraj podsjećamo i naglašavamo da su alkohol i droga nespojivi s upravljanjem vozilom te ukoliko ste konzumirali takva sredstva nikako ne sjedate za upravljač vozila nego koristite alternativni način prijevoza do kuće( javni gradski prijevoz, taxi usluge, i sl. - kažu.
VIDEO HZJZ dopunio preporuke o cijepljenju, Pfizerovo cjepivo odobreno i za djecu stariju od 5 godina.
Manjak prometne kulure i ne poštivanje prometnih znakova i propisa naj veći problem u prometu u Zagrebu, a i cijeloj Hrvatskoj