Pacijenti liječnika obiteljske medicine Sameera Basharta, koji je svoju ordinaciju imao na Malešnici 31, bit će preseljeni kod drugih liječnika obiteljske medicine koji pripadaju Domu zdravlja – zapad. Bashart, koji je imao ambulantu u koncesiji od rujna 2011., obavijestio je nadležni Dom zdravlja da će s posljednjim danom prošle godine raskinuti ugovor o koncesiji jer zatvara ordinaciju.
Stoga je gradska pročelnica za zdravstvo prof. dr. Mirna Šitum tražila od Doma zdravlja da osigura zdravstvenu zaštitu pacijentima koji su za svog liječnika imali Basharta. Neće biti natječaja za novog koncesionara.
– U ovakvim slučajevima ravnatelji moraju osigurati preraspodjelu osiguranika. Nećemo raspisivati natječaj za koncesiju jer najmanje 30 posto ambulanti opće obiteljske medicine mora biti u nadležnosti Grada te nema smisla povećavati broj koncesionara. Sada Grad u nadležnosti, preko Domova zdravlja, ima nešto više od 30 posto ambulanti, no želimo ih zadržati što više – kazala je resorna pročelnica M. Šitum.
Čemu ovaj naslov ako nije razjašnjeno zašto Grad želi zadržati i više od 30% ambulanti opće medicine u svojem nadleštvu. Što uopće znači "zadržati u svojem nadleštvu", tj. što stoji iza toga? Dragi novinari a i čitatelji, znate li da u našim domovima zdravlja postoje dvije vrste liječnika opće medicine, kao i dvije vrste stomatologa, ginekologa i pedijatara. Jedni su koncesionari , prijašnji zakupci, a drugi su "tzv" domski liječnici. Rade vrata do vrata, odnos prema pacijentima je isti, način rada isti,, broj pacijenata i struktura pacijenata -ista. Ali zato plaće nisu iste. Dok koncesionar radi za sebe, dotle domski liječnik radi za Dom zdravlja i ima realno daleko manju plaću od koncesionara. Domski lječnici su roblje Domova zdravlja, Ministarstva zdravlja, jer rade za njih. Na osnovu njihovih glavarina, dijagnostičko terapijskih postupaka financiraju se domovi zdravlja. Dok koncesionarima novac koji zarade dijagnostičko terapijskim postupcima, popularno zvanim DTP postupcima, ide direktno na njihov račun, dotle novac zarađen DTP postupcima od strane domskih liječnika, ne ide njima u plaću (po određenom postotku-kao kod koncesionara), već direktno Domu zdravlja. Hebrang je 1997. uveo privatizaciju u primarnu zdravstvenu zaštitu, ali kad su vidjeli koliko novca odlazi zakupcima, već je Račanova vlada zaustavila proces zakupizacije, kao i ostale nakon nje. U Zagrebu je Bandić snažno zaustavio proces zakupizacije iako je to protivno zakonu. Time su domovi na račun rada mladih liječnika financirali sami sebe i rasterećivali gradski proračun. Nadam se da će nova vlada a možda i ova zaustaviti ovaj shizofreni trend, i odlučiti ili svi liječnici u PZZ u koncesiju ili svi liječnici natrag pod skute domova zdravlja i plaću po kolektivnom ugovoru. Iskorištavanje mladih liječnika, koje traje već gotovo 10-ak godina a o čemu nitko u javnosti ne zna, je nemoralno i nezakonito.