Pčele su 'poludjele', roje se i na špici

Pijete li kavu na subotnjoj špici – susrest ćete se s rojem pčela. Parkirate li svoj bicikl na Trgu bana Jelačića, ispod sjedala dočekat će vas – roj pčela. Šećete li se pokraj Mimare, na hidrantu ćete zamijetiti – roj pčela. Odete li u Muzej za umjetnost i obrt, na samoj zgradi dočekat će vas – roj pčela.

To su samo neke od dvadesetak intervencija koje je ovog proljeća imala Gradska pčelarska služba, a razlog je vrlo jednostavan, objašnjavaju, pčele nisu sigurne koje je godišnje doba.

Na punom Cvjetnom

– Proljeće je ove godine počelo još u veljači, koja je bila pet stupnjeva toplija od prosjeka. Topao je bio i ožujak, kao i dio travnja, pri čijem je kraju vrijeme postalo strašno loše i hladno. Sad je opet sunčano, tako da se svadbeni ples pčela ove godine protegnuo čak na tri mjeseca, dok inače traje oko mjesec dana – kaže Damir Rogulja, predsjednik udruge pčelara Pčelinjak i jedan od pripadnika Gradske pčelarske službe.

Zagrepčani, međutim, dodaje, nemaju razloga za brigu. Rojenje pčela njihov je normalni životni tijek, a kad je razmnožavanje pčelinje zajednice u tijeku, one su ionako koncentrirane isključivo na same sebe.

– Nema apsolutno nikakvih opasnosti. Primjerice, pčele koje smo uklanjali s Cvjetnog u subotu došle su onamo u vrijeme kad je trg bio posve pun. Ali one su išle za svojim poslom, nikad nitko nije prijavio da ga je ubola pčela iz roja – ističe Rogulja koji u Gradskom pčelarskom društvu, baš kao i njegovi kolege, volontira.

Na terene pčelari izlaze ako ih građani pozovu direktno ili pak kao odgovor na poziv službe 112.

Vatrogasci, upomoć!

– Uglavnom sve rješavamo sami, ali ima situacija u kojima moramo pozvati pomoć.

Imali smo slučaj na Kvatriću kad se roj smjestio na vrhu javora te smo morali zvati policiju i vatrogasce da nas dignu na drvo kako bismo mogli skupiti pčele – kaže Rogulja, koji roj, kad ga skupi s kolegama, uglavnom nosi na Opatovinu.

Ondje se mladim pčelama zatim bavi Udruga za kreativni razvoj.

– To su djeca iz domova za odgoj djece i mladeži, a i bivši ovisnici, kojima je upravo bavljenje pčelama zanimacija i odlična terapija – ističe Rogulja, koji je s kolegama pčelarima samo lani u Zagrebu imao oko 350 intervencija. Osim rojeva pčela, građane su “oslobađali” od osa i stršljena.