Petina uzoraka mljevenog mesa nabavljena u zagrebačkoj maloprodajnoj mreži ne udovoljava zakonskim zahtjevima, pokazalo je istraživanje stručnjaka objavljeno u časopisu Meso.
Biotehnolozi sa Sveučilišta u Rijeci, Hrvatskog veterinarskog instituta i Ministarstva poljoprivrede analizirali su 42 pretpakirana uzorka mljevenog goveđeg, svinjskog i miješanog mesa s obzirom na omjere kolagena i mesnih bjelančevina ili udjela masti u mljevenom mesu, odnosno imaju li ti proizvodi vjerodostojne nazive vrste mljevenog mesa.
Rezultati pokazuju da ukupno 21 posto uzoraka ne udovoljava zahtjevima propisanìm zakonodavstvom.
Kod dijela uzoraka zabilježen je povišen omjer kolagena i mesnih bjelančevina, dok su omjeri masti bili u okviru propisa.
Kupcima je nemoguće otkriti tu vrstu prijevare jer proizvodnja mljevenog mesa uklanja morfološke strukture mesa, kaže se.
Na etiketi mljevenog mesa moraju biti označeni navodi „postotak masti manji od…“ i „omjer kolagena/mesnih bjelančevina manji od…“ kao i podatak o vrsti životinje od koje meso potječe.
Mljeveno meso slabije kvalitete sadrži veću količinu kolegena (vezivnog tkiva) te masti, napominje se.
Zato treba u mesnicu, pokazati prstom i reci 'samelji mi to i to', obavezno, dodati rijec 'molim' jer je to carobna rijec