“Ad Aquillam Nigram”, odnosno “K crnom orlu” Zagrepčani po lijekove idu još od 14. stoljeća. To je, naime, ime najstarije zagrebačke ljekarne. Nalazi se u Kamenitoj ulici 9, no u srednjem vijeku ulice nisu imale imena, a kuće su umjesto brojeva imale oznake iznad vrata pa je veliki crni orao postao simbol najstarije gradske ljekarne.
I dalje stoji iznad glavnog ulaza, no ne povezuje je samo on s bogatom poviješću.
Sredstvo za kontracepciju?
Ljekarna neprekidno radi više od sedam stoljeća, a iako su na njezinim policama danas suvremeni lijekovi, zadržala je starinski štih. Tako se ondje još čuvaju stare bočice, pripravci i recepti, poput probavnog praška, čaja za želudac... Tu je i jedan aligator, preparirani primjerak stigao ravno iz Zoološkog vrta.
– Na prvim slikama tada još apotekarsko-alkemijskog laboratorija vidjeli smo da je sa zida visio aligator. S obzirom na to da smo odlučili što vjernije zadržati tadašnje uređenje, nabavili smo i aligatora – objašnjavaju u ljekarni te dodaju kako nisu sigurni čemu je služio, no postoje pretpostavke da se aligatorov izmet u to vrijeme koristio kao sredstvo za kontracepciju.
Zanimljivosti iz povijesti najstarije zagrebačke ljekarne poput ove jučer su mogli saznati svi koji su zavirili u “Mali muzej ljekarništva” postavljen u Kamenitoj 9 u povodu 11. Hrvatskog dana ljekarni. Imali su prilike doznati i da je sve zapravo počelo jednom – tužbom.
U najstarijem dokumentu u kojem se spominje ljekarna u Zagrebu stoji da se povela parnica između ljekarnika Jacobusa i jednog krznara. Iako je ljekarna vjerojatno otvorena i ranije, taj dokument iz 1355. godine uzima se kao prvi dokaz o postojanju ljekarničke profesije u Zagrebu. Bilo je to u vrijeme kada je Gradec dosegao vrhunac i kada su ovamo dolazili živjeti brojni stranci pa se tako pretpostavlja da je i stanoviti Jacobus stigao iz Italije te otvorio ljekarnu. Bila je smještena u “štacunu”, odnosno u prizemlju zidane kuće gdje je i danas, iako se tijekom povijesti nekoliko puta selila na Markov trg.
Polovica za 50.000 dinara
Iako iz sljedećih nekoliko stoljeća postoji malo zapisa, zanimljiv je podatak da se krajem 14. stoljeća u Zagrebu oženio i u ljekarni radio Nicolo Alighieri, praunuk slavnog pisca Dantea. U početku su vlasnici većinom bili Talijani, Česi i Nijemci, a to se počelo mijenjati u 16. stoljeću, kada su je preuzeli Zagrepčani, uglavnom iz višeg sloja. Tijekom godina ljekarna je izmijenila 30-ak vlasnika dok je 1947. nije preuzelo Ministarstvo narodnog zdravlja, a treba istaknuti Vjeru Rojc koja je 1913. godine kupila polovicu vlasništva za 50.000 tadašnjih austrougarskih dinara te je postala prva žena vlasnica ljekarne u ovom dijelu Europe. Danas ljekarnom pak upravlja Holdingova podružnica Gradske ljekarne Zagreb.