Danas je u mnogim hrvatskim gradovima obilježen Svjetski dan kravate, dekorativnog odjevnog predmeta koji se smatra izvornim hrvatskim proizvodom.
Užim centrom Zagreba tako je promarširala počasna satnija Kravat pukovnije, čiji pripadnici su odjeveni u replike odora hrvatskih vojnika iz Tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću. Upravo su ti vojnici, vjeruje se, Europom proširili kravatu kakvu danas poznajemo.
Modni performance u Bjelovaru
Povodom obilježavanja svjetskog Dana kravate Udruga Komedija iz Tomaša na bjelovarskom je korzu upriličila modni performance gdje je u prvom planu bila kravata, u smislu da je sva odjeća bila podređena kravati, pa su haljine, šeširi, ali i kišobran bili su izrađeni od kravata. A vođeni su bili spoznajom da je kravata jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Stoga je Academia Cravatica proglasila da se 18. listopada svake godine obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate. Naime, na taj dan 2003. godine izvedena je spektakularna instalacija Kravata oko Arene u Puli.
Academia Cravatica je u listopadu 2008. godine u Slavonskom Brodu podigla spomenik koji govori o tome kako je upravo taj hrvatski grad kolijevka kravate. Od tada na šetalištu uz Savu stoji reljef, rad akademskog kipara Petra Ujevića, koji predstavlja repliku povijesnog zemljovida iz 17. stoljeća što ga je izradio nizozemski kartograf Nikola Sparr De Bensdorf . Originalni zemljovid se danas čuva u Državnom ratnom arhivu u Beču, a na njemu je upravo središte Broda označeno kao „Cravatten statt“, odnosno "Grad kravate", a Hrvatska njezina domovina.
Spomenik nestao
Strane svijeta su usmjerene tako da je sjever dolje Slavonija, a jug gore Bosna, a zemljovid je izradio u nastojanju da zabilježi što precizniji raspored vojnih snaga Habsburške monarhije prema Osmanskom carstvu, kako konjice i pješaštva tako i zapovjednog mjesta u sklopu brodske Utvrde. Za razdoblje od 10. do 12. listopada 1697. godine unio je i brojne toponime, između ostalog i naziv "Cravatten Statt". Taj arhaični oblik u njemačkom jeziku za jedan hrvatski grad potvrđuje etimologiju te riječi i u značenju kravata, u kojem je ostala u primjeni u većini jezika do naših dana i pokazuje da kravata upravo potiče od Hrvata stoji napisano u više jezika na ploči uz spomenik.
No, na nesreću lijevani bakreni zemljovid prije nekoliko godina je s betonskog postolja naprasno nestao, najvjerojatnije je ukraden jer se bakar kao sekundarna sirovina može dobro unovčiti. O nestanku vrijednog spomenika kulturne baštine grada tada je obaviještena i policija, ali još uvijek nije razotkriveno tko bi tako što mogao učiniti. U međuvremenu lijevani bakreni reljef privremeno je zamijenjen plastičnogipsanom inačicom, koja nije dugoročno otporna na atmosferske utjecaje, pa su pukotine i sve veća oštećenja svakim danom sve vidljivija, a jedinstveni spomenik kravati sve zapušteniji.
Po kravatama se vidi kolko Hrvata ima u politici i medijima.Nema ni desetak.