„Od 2. srpnja Zagrepčani jesti skuplji kruh. Tako su jučer odlučili odbornici Gradskog i privrednog vijeća na zajedničkoj sjednici“
Ne, ovo nije naslov današnjeg teksta, odnosno je. Na današnji dan davne nam 1970. Večernji list izvijestio je svoje čitatelje o dogovoru gradskih vlasti da od drugog srpnja kruh poskupi.
Pedeset i dvije godine kasnije vijest je i dalje aktualna. Galopirajuća inflacija koja je u svibnju dosegnula rekordnih 10,8 posto cijene je lansirala u nebo. Nedavno smo svi ostali šokirani vidjevši da je cijena kilograma kruha na jednom hrvatskom otoku čak 39 kuna. Pogledajmo, koliko smo poskupljenje najavilo 24.lipnja 1970.
„Crni kruh stajat će 1,50 dinara, polubijeli 1,90, a bijeli 2,30 dinara. Ako to može služiti kao utjeha upravo jednake cijene u kruhu utvrđene su nedavno u Beogradu, dok Ljubljana ima u prodaji kruh skuplji još za deset para.“
Usporedbe radi, pogledamo li tečajnu listu iz toga vremena, računica je jasna – kruh je stajao oko 3 današnje kune. Znači u posljednjih pola stoljeća došli smo do 10 puta skupljeg kruha.
Dobro, riječ je o ekstremima, prosječno je danas kruh u Zagrebu recimo, oko 5 puta skuplji. Poskupljenje se danas opravdava svjetskim krizama i prvenstveno rastom cijena energenata, a što je prije bio uzrok. Više-manje isto, no stanovnike Zagreba tješilo je da je cijena slična kao u Beogradu i čak jeftinija nego u Ljubljani.
„Ako se k tome zna da u centru žitorodnih krajeva Subotici, Bačkoj Topoli, Zrenjaninu i Sremskoj Mitrovici polubijeli i crni stoji koliko u Zagrebu, a tek je bijeli za 10 para jeftiniji, onda je jasno da su i u Zagrebu postojali razlozi za skuplji kruh.“ piše Večernjak iz 1970.
Što je još Večernjak pisao tog dana, ali i tijekom više od 60 godina bogate povijesti istražite u našoj digitalnoj ARHIVI
Tečajna lista iz tog vremena bazirala se na izmišljotinama, a ne na činjenicama... Provjerene metode drugova sa kumrovečkim seminarom, čiji bi nasljednici danas upravljali Hrvatskom.