senzacija

Pogodite gdje možete odjednom obići svemir, ući u podmornicu i sresti Nikolu Teslu

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Tehnički muzej
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Tehnički muzej
Foto: Goran Jakuš/Pixsell
Tehnički muzej
14.01.2014.
u 09:58
Tehnički muzej na današnji dan slavi 51. rođendan, a do danas je postao jedna od najpopularnijih muzejskih destinacija u Zagrebu. U vrijeme otvaranja bio je na području bivše države dotad neviđen
Pogledaj originalni članak

Na istom mjestu može se obići svemir, ući u rudnik, letjeti avionom, susresti Nikolu Teslu i obrađivati zemlju kao nekad – na križanju Savske i Tratinske, u Tehničkom muzeju, koji radi od 14. siječnja 1963. godine, osam godina nakon svoga osnivanja 21. prosinca 1954. godine.

Prvi otvoreni odjeli ove kulturne i obrazovne institucije bili su Transformacija energije, Rudarstvo-geologija-nafta s modelom rudnika ugljena u prirodnoj veličini te Odjel prometnih sredstava, a odonda su otvarani i Nafta, Astronautika s planetarijem, Demonstracijski kabinet Nikole Tesle, Osnove poljodjelstva i Vatrogastvo, dok se u dvorištu Muzeja nalazi i Aleja skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike.

U Tehničkom muzeju uređen je i apijarij s prikazom pčelinjih košnica, a vrlo je popularna i zbirka modela strojeva nazvana toplinska moć vatre.

Idejni je začetnik osnivanja Tehničkog muzeja, po uzoru na slične znanstvene institucije koje predstavljaju cjelokupnu povijest razvoja tehnike i znanosti, bio prof.dr. Božo Težak, a prvi je bio Predrag Grdenić. Postav je na sadašnjoj lokaciji od 1959., u bivšoj zgradi Zagrebačkog velesajma, a sve ove godine omiljena je destinacija svim ljubiteljima tehnike i tehnologije.

Muzej je, potvrđuju to i rezultati, jedan od najposjećenijih u Zagrebu, u 2012. godini obišlo ga je 125.102 ljudi, a svojim izložbama nastoji privlačiti uvijek nove goste, posebno najmlađe. Smatra se da je u svoje vrijeme otvaranja bio senzacija, jer ništa slično tada nije postojalo u Jugoslaviji.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.