Pravila odvajanja otpada, odnosno kamo što svrstati, kako u kuhinji maksimalno iskorištavati namirnice i bacati samo nužno te kako uštedjeti na sve skupljim energentima, struji, plinu, vodi. Svi se ti savjeti, između ostalih, nalaze na Instagram i TikTok profilima inicijative "Ja bolji građanin", koju je prije dvije godine pokrenula Marina Matijević. A uskoro će, kaže, pokrenuti i web-stranicu.
Vodič za znakove na ambalaži
Rođena Splićanka prije pet godina doselila se u Zagreb, gdje je pokrenula malu online turističku agenciju, a zbog nedostatka posla u pandemiji odlučila je pokrenuti inicijativu koja bi, ističe, potencijalno svima olakšala život.
– Kako mi je zbog korone zamro agencijski posao, počela sam preispitivati detaljno što želim raditi i mogu li nekako doprinijeti zajednici. I samu su me izluđivala pitanja koji otpad kamo svrstati, a kako sam se počela educirati, dosjetila sam se da bih to mogla podijeliti i s drugima – objašnjava.
Tako je 34-godišnja diplomirana komunikologinja i geografkinja na društvenim mrežama počela objavljivati savjete o odvajanju otpada. Primjerice, kamo i zašto baciti korišteni papirnati ubrus ili ambalažu dezodoransa u spreju. A odgovor je da papirnati ubrus, dok god nije dodirnuo kemikaliju, u manjim količinama može u biootpad, a prazna ambalaža dezodoransa ili pjene za brijanje, iako je metalna, zbog prisutnoga tlaka ne baca se u žute spremnike, nego je treba odnositi u reciklažno dvorište.
Gotovo 12 milijuna pregleda bilježi na Instagramu i TikToku, a brojni pratitelji koji je pitanjima inspiriraju na svakodnevno stvaranje novog sadržaja uskoro će odgovore dobiti i na internetskoj stranici jaboljigradjanin.com. Ondje će, kaže, biti puno pregledniji i koncipiran u kategorije prema prostorijama u domu. Na stranici u članke planira pretvoriti sve videosadržaje koje je dosad objavila, a imat će i svojevrstan vodič s objašnjenjima znakovlja na ambalažama. U stvaranju sadržaja najviše joj pomaže Mateja Mihaljević, Anamarija Šerbetar i Tena Vuksanić volontiraju u području ilustracija i dizajna, a Jelena Kovačević lektorira. Svima im je, ističe, veoma zahvalna.
S nama je podijelila i deset savjeta kojih bi se svi trebali pridržavati u održivom načinu života, a smatra da treba uložiti minimum truda.
– Svaka naša promjena kad je riječ o očuvanju okoliša, ma koliko nam se činila mala, pomak je nabolje i iznimno je važna za poboljšanje života na planetu. A tako je zato što svaka mala održiva promjena vodi k drugoj maloj ili većoj promjeni pa onda dobijemo efekt grude snijega, kotrljanjem postaje sve veća i veća – objašnjava Marina Matijević.
Prema njezinoj inicijativi, ne bismo trebali uzimati energente zdravo za gotovo pa je tako u jednom videu objavila pet savjeta za uštedu struje, među kojima je i preporuka za korištenje ekoprograma na perilicama rublja koji štede i vodu. Umjesto zagađivanja zraka vožnjom auta, predlaže vožnju na dva kotača ili hodanje, a napominje i kako bismo, uz redovno odvajanje otpada, svi trebali kupovati racionalnije, odnosno prema popisu. Preporučuje i konzumaciju proizvoda malih lokalnih proizvođača, korištenje platnenih vrećica za višekratnu upotrebu te kupnju na tržnici.
Svoje pratitelje pokušava potaknuti i na "upcikliranje", odnosno na prenamjenu stvari umjesto bacanja te na biranje za okoliš povoljnijih proizvoda i pakiranja, odnosno na maksimalno izbjegavanje plastike. U svome se kućanstvu trudi što više bazirati i na "zero waste" konceptu pa je tako u videu pokazala što se sve može dobiti od jedne bundeve kojoj je odstranila krajeve, ali ju je ostavila u kori. Sjemenke je začinila i ispekla u pećnici, a od mesa bundeve, mrkve i luka pripremila juhu. Kore mrkve i luka te krajeve bundeve spremila je u staklenku te stavila u zamrzivač kako bi joj poslužili za temeljac od povrća.
Plave vrećice dobar su smjer
Najvećim problemom današnjeg društva smatra nedostatak edukacije te svojevrstan komoditet ljudi.
– Mnogima je puno jednostavnije naručiti dostavu ma koliko ona skupa bila jer smatraju da će tako uštedjeti i na vremenu i na novcu. Misle kako će im kuhanje uzeti previše vremena, a rijetko tko razmišlja o tome kolike količine otpada ostaju nakon dostave – ističe.
Novi zagrebački model u potpunosti podržava jer je to prvi put, kaže, da su nagrađeni oni koji redovito odvajaju. Smatra da će se njime definitivno smanjiti količine miješanog otpada te da se odvajanjem i recikliranjem krenulo u dobrom smjeru.
Nađi si normalan posao a ne predlagati gluposti