Znate kaj? Ljudi navek imaju neke predrasude o našem kvartu, na lošem je glasu, a uopće nije tak u stvarnosti. Vidite da ima mnogo zelenila i mirno je, sve kaj trebate je na pet minut. Ne morate nigdar u ostatak Zagreba, svega ima tu, u nekoliko rečenica kumica Dragica na placu u Gornjoj Dubravi objašnjava zašto joj je srcu drag dio metropole u kojemu živi 65 godina.
A čini se da je drag mnogima jer je u anketi na Večernjakovu portalu od 17 četvrti upravo Gornja Dubrava odabrana kao najbolja u gradu, stoga smo se uputili onamo provjeriti po čemu je tako posebna. Ekspedicija je počela na tržnici jer je, kako su nam kazali stanovnici, ona srce naselja, a osim u nabavu voća, povrća, jaja i mesa, upravo se na plac redovito ide i na kavu.
Popularna atletska staza
– Ljudi su jako pitomi, susretljivi i pristojni. Radim ovdje već 17 godina i nikad nisam imala nikakvih problema. Lijepo je i mirno, a četvrt je usto s ostatkom grada povezana tramvajima i autobusima – govori Jasna Šarec, prodavačica na tržnici, koja živi u Svetom Ivanu Zelini, ali ako bi se trebala odseliti i ići nekamo drugamo stanovati, definitivno bi, kaže, odabrala Dubravu. Da ima mnogo istomišljenika, dodaje, pokazuje i to što zgrade niču na svakom uglu kvarta, a i doseljava se sve više mladih s obiteljima.
– Vjerojatno je to zato što ljudi bježe iz centra od gužve i vreve. Dubrava ima puno toga ponuditi – kaže obitelj Cerjan, koja je podrijetlom iz Dalmacije, ali u Markuševcu živi više od 20 godina. Četvrt, objašnjavaju, ima za svakoga ponešto, od trgovina i škola do sadržaja za zaljubljenike u sport. Preporučuju nam usto da obavezno obiđemo novouređeni Sportsko-rekreacijski centar Grana Klaka, a na tamošnjoj atletskoj stazi zatičemo petnaestak ljudi, neke u trčanju, druge u nordijskome hodanju, i to svih dobi, od tinejdžera do umirovljenika.
– Da mi je ovdje loše, već bih se odavno odselio. Gornja Dubrava je mjesto gdje svatko svakog zna. Susjed pozdravlja susjeda. Svi su otvoreni i pristupačni, može se s njima normalno razgovarati. A i dom je mnogih sportskih zvijezda, poput olimpijske prvakinje u bacanju diska Sandre Perković, rukometaša Manuela Štrleka, atletičara Tina Srbića... – ponosno nabraja Stjepan Podrug, koji redovito s unučicama Enom i Sofijom te kćeri Sarom Blažić dolazi u dječji park koji im je blizu kuće, odnosno pokraj Nogometnog kluba Dubrava.
Ne čudi stoga da četvrt nazivaju i olimpijskim selom. Primjerice, u Riju 2016. godine imala je medalja kao Argentina, Turska i Tajvan. Za njih su tada, osim Štrleka i Sandre Perković, bili zaslužni i boksač Filip Hrgović, tekvondašica Martina Zubčić i strijelac Josip Glasnović. Dubrava je usto opjevana u mnogim hitovima, primjerice legendarnog Prljavog kazališta koje je ondje 1977. godine započelo svoje glazbeno putovanje. Prljavci su kao dečki iz kvarta i jednu od svojih kultnih pjesama “Heroj ulice” napisali inspirirani tadašnjim stanjem u naselju koje se u vrijeme nastanka tog hita, osamdesetih godina, smatrao zagrebačkom periferijom.
Najpravilnije i najzdravije
– Ovdje sam rođen i odrastao. Volim kod Gornje Dubrave to što ima ljudi svih religija, porijekla i boje kože, ali to nije važno jer su svi jednako prihvaćeni. I svi se međusobno druže. Nikad mi nije palo napamet da bih se ikamo preselio – iskreno će Tomislav Bagladi.
Nismo zaobišli ni Studentski grad, u kojemu, prema podacima iz popisa stanovništva 2011. godine, živi oko 7600 Zagrepčana. Među njima je i Andrija Perković, koji redovito ispred svojeg stana šeće sa psom Garom.
– Više od 30 godina živim u Studentskom gradu, odnosno Studencu, kako ga mi od milja zovemo. Obiteljski je to kvart i baš mi se sviđa što nije prenapučen kao ostatak Zagreba. Djeca se ovdje igraju i druže s prijateljima vani, ne sjede samo za kompjuterom – govori Perković. Nekoliko je desetljeća u “Studencu” radila i Tvornica autobusa Zagreb, a koji kilometar zapadnije Jadran-film i Croatia records, odnosno nekadašnji Jugoton.
Gornja Dubrava se, kako stoji na stranicama Grada, u pisanim dokumentima prvi put spominje 1842., kada je ondje živjelo samo devet ljudi. Broj stanovnika s vremenom je narastao pa je prema popisu iz 2011. u naselju bilo više od 61.000 ljudi. U lanjskome ih je popisu pak registrirano 58.574.
– Tijekom cijele druge polovice 19. stoljeća broj stanovnika nije bio veći od 25. Intenzivnije naseljavanje toga područja potaknuto je tridesetih godina prošloga stoljeća poznatom Janekovićevom parcelacijom nešto više od 200 jutara zemljišta na prostoru između današnje Ulice Dubrava, Avenije Gojka Šuška, Oporovečke i Grižanske. Tadašnji je zagrebački tisak tu parcelaciju i nastajanje novog naselja “Dubravnik” popratio sljedećim riječima: “Predstoje svi uvjeti da Dubravnik kraj Zagreba postane najljepše, najpravilnije i najzdravije naselje naše periferije, odnosno novoga grada, čija budućnost leži na istoku – stoji na stranicama Grada.•
glupih li komentara...............pa što je Knežija, Lanište..............leglo krim