Iako Zagreb ima predispozicije postati grad prihvatljiv biciklistima i realizirati plan koji je zacrtan u strategiji odavna izrađenoj i plaćenoj, a po kojoj bi se čak dvije trećine ukupnog prometa trebalo usmjeriti na bicikliste i korištenje javnog gradskog prijevoza, na tome planu nije se riješilo ništa. Dapače, u Gradu ne znaju ni koliko je točno iscrtanih kilometara biciklističkih staza!
Zagreb, koji postaje europska metropola, ne bi se uspio ni kvalificirati za najnižu ocjenu po kriterijima kojim Američka liga biciklista ocjenjuje koliko su gradovi prihvatljivi biciklistima.
– Prešli bismo najniži prag jedino u kategoriji u kojoj se računa ukupan postotak biciklista u prometu. No ni tu nemamo, kao ni u drugim kategorijama, precizne podatke, već nagađamo. Procjene kažu da je biciklista oko pet posto – kažu iz Sindikata biciklista.
Kako poručuju, ne postoje ni statistike koliko je stradalih i ozlijeđenih biciklista, niti imamo zaposlenih čiji bi posao bila briga o biciklističkom prometu, njegovu razvoju i planski iscrtanim stazama. Zagreb debelo zaostaje i kad je riječ o prijevozu u koji se smije unijeti bicikl. U ZET-ova vozila s biciklima se ne smije, a ništa bolja situacija nije ni s HŽ-om.
– Postoje vlakovi u koje se može unijeti bicikl, ali oni su rijetki. U njima biciklist strahuje hoće li im tko ukrasti bicikl jer ga odlaže bez nadzora – kažu u Sindikatu.
Problem Grad ima i u kategoriji obrazovanja – u školama su učenici još do 2004. godine učili kako poštovati prometna pravila i sigurno voziti bicikl, no taj je program prekinut.
>>Od starih bicikala s Hrelića stvara nove - u svakom ostavio dio sebe