Iz knjige Antuna Mateša

Prije 32 godine otkrili su kip Augustu Šenoi: Deseci tisuća ljudi natiskalo se oko njega...

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Gradu Zagrebu upućen prijedlog za proširenje Vlaške kao pješačke zone
01.10.2021.
u 11:17
Veliki književnik rođen 1838. u Vlaškoj ulici bio je ponos cijelog grada, ali i zemlje, zbog čega su na otkrivanje njegova spomenika 13. studenog 1988., na Šenoin 150. rođendan, došli deseci tisuća ljudi.
Pogledaj originalni članak

Najzagrebačkiji sin, Orfej koji je dao glas i riječ o tome kamenju da progovara narodnom dušom. Dok je Griča, živjet će i on, jer on mu je prvi pjesnik. Tako je Antun Gustav Matoš pisao o Augustu Šenoi, čovjeku koji je ljubav prema svom gradu opjevao u pjesmi “Zagrebu”, a junakinju “Zlatarova zlata” Doru Krupićevu pretvorio u jedan od najprepoznatljivijih simbola metropole. Veliki književnik rođen 1838. u Vlaškoj ulici bio je ponos cijelog grada, ali i zemlje, zbog čega su na otkrivanje njegova spomenika 14. studenog 1988., na Šenoin 150. rođendan, došli deseci tisuća ljudi. Nakon nastupa folkloraša, otkrili su ga književnik Jure Kaštelan i tadašnji predsjednik Sabora Savezne Republike Hrvatske Anđelko Runjić. I staro i mlado okupilo se oko statue koju je izradila kiparica Marija Ujević-Galetović, a događaj je opisao i slikar i publicist Antun Mateš u knjizi objavljenoj u Večernjakovoj nakladi “Od sedamdesetih do kraja milenija u Zagrebu i svijetu”, čija je promocija 7. listopada.

– Točno u podne otkriven je spomenik Augustu Šenoi na uglu stare Vlaške i Palmotićeve. Masa razdraganog svijeta tiskala se po okolnim ulicama, i to prije svega u domoljubnom zanosu ne gledajući likovne vrijednosti – prisjeća se Mateš, koji u knjizi piše i o Zvonimiru Milčecu, čovjeku koji je godinama zagovarao podizanje monumenta velikom književniku.

Brončani kip nalazi se malo dalje od njegove  rodne kuće prema Palmotićevoj ulici, preko puta Crkve svetog Martina gdje je kršten. Nonšalantno naslonjen uz stup i prekriženih nogu “stoji” i promatra centar grada i tako već 32 godine, a kako autorica nije htjela da se nalazi na istoj razini s ljudima, sa suradnicima ga je smjestila na veliki plato. S godinama je postao i prepoznatljiv turistički simbol, a mnogi rado fotografiraju i stihove pjesme “Zagrebu” koji su također otisnuti na stupu.

Nedugo nakon lanjskoga potresa bio je okružen daskama pa su se mnogi zabrinuli da je spomenik književniku, koji je umro od upale pluća pomažući unesrećenima nakon velikog udara koji je pogodio metropolu 1880. godine, stradao, no bila je riječ o restauraciji zbog korozije.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.