Jelena Mikin i Jelena Iva Nikolić prije tri su godine pred sam Božić organizirale specifičnu zabavu za prijatelje i poznanike. Dio njih bili su mali proizvođači koji su predstavili svoj asortiman, a dio je pronašao originalne darove za blagdane. Mislile su da će to događanje u malenom tavanu u Sinkovićevoj biti prvo i zadnje. No nakon što su blagdani prošli, svi su ih zvali pitajući kada će organizirati opet. Obje su Jelene imala je svoj životni plan, potpuno nevezan za ono što je uslijedilo. Jelena Mikin tek se preselila u Istru, a Jelena Iva Nikolić željela je putovati svijetom i pisati o hrani.
Uskoro i dva puta tjedno
Ni u primisli im nije bilo da su gotovo privatnom zabavom pokrenuli novi urbani trend. "Mali plac na tavanu" otada je postao sinonim za mjesto na kojem se kupuje zdravo, svježe povrće ili malo drugačije proizvode kakvi se ne mogu kupiti u ostalim dućanima. Od 15 proizvođača došle su do njih 400, koliko ih trenutačno imaju u bazi. Tavan im je postao premalen, pa će se u jesenskim i zimskim danima okupljati u Branimir centru iako su od Grada Zagreba zatražile da im ustupe prostor na korištenje.
– Ne bismo voljele da bude veći od 300 kvadrata jer to onda ne bi više bio mali plac – kažu Jelene, koje od ovog tjedna srijedom od 16 do 20 sati plac organiziraju u Branimir centru, a od 4. studenog tamo će se okupljati i subotom od 11 do 16 sati. Želja im je, kažu, da se što više hrvatske hrane pojede u Hrvatskoj, a podupiru ih i mali proizvođači koji su s njima od samih početaka, no i mnogi koji su im se tek nedavno pridružili.
– Prvi put sam na malom placu, no iznenadila me zainteresiranost posjetitelja. Mali smo proizvođači aronije, od koje radimo sve vrste prerađevina. Ljudi su poludjeli za matičnim sokom od aronije. U proizvodnji koristimo aroniju iz vlastitog ekološkog uzgoja, a nasad od četiri tisuće sadnica aronije nalazi se u Suhaji, u neposrednoj blizini Čazme – kaže Branka Radečić.
Iz malog sela pokraj Osijeka, pak, za svako održavanje malog placa doputuju s OPG-a Mirele Kovačević, a najpopularniji je tzv. kovrčavi kelj, od kojeg se radi i čips, dok iz Koprivnice dolazi Dražen Kuzmić sa kozjim sirevima razne vrste.
Zaokrenuli karijere
Hit je i puding od tapioke bez dodatnih šećera, sa zobenim mlijekom, a traže se i medenjaci za hrabre s "ozbiljnom dozom čilija, kako kaže njihova autorica Mladenka Šarić, nekadašnja novinarka koja je, karijeru u potpunosti zaokrenula prije nekoliko godina.
– Najbolje su prihvaćeni imotski rafioli ručno rađeni, kojih se nigdje ne mogu kupiti – kaže M. Šarić. Karijeru medicinskog tehničara prekinuo je i Marinko Marušić i posve se posvetio uzgoju slavonske konoplje.
– Ta je biljka stigmatizirana, no mnogi ne znaju njene pozitivne učinke. Regulira hormone, masnoću, pomaže pri radu želuca, ženskog ciklusa... – nabrojio je Marušić.