'Projekte će birati građani, i to na javnim raspravama'

Zapošljavanje prema jasnim kriterijima, restrukturiranje Holdinga, preobrazba Gredelja i gradnja jarunskog mosta neki su od projekata koje nezavisna kandidatkinja Sandra Švaljek nudi u svom programu za gradonačelnicu Zagreba. Osjeća podršku građana, a bude li izabrana, bit će gradonačelnica koja će na posao ići tramvajem ili biciklom, kao i sada.

Jedan od vaših prioriteta je i otvaranje gradske uprave. Koje koristi od toga imaju građani?

To znači da građani sudjeluju u odlukama važnim za njihovu sredinu. Samo tako se ne mogu događati situacije kao što je gradnja nadstrešnice na Cvjetnom trgu ili crkve na Savici, jer takva rješenja ne bi proizišla iz dijaloga s građanima. Na lokalnoj razini ima najviše smisla da građani sudjeluju u odlučivanju jer se sve odluke tiču njih i okruženja u kojem žive. 

Sve ćete pitati građane?

Postoje načini na koje se provode javne rasprave – od izravnog kontakta na terenu do toga da se informacija o nekom projektu stavi na vidljivo mjesto u gradu, na web ili društvene mreže kako bi se građani imali prilike na vrijeme i dovoljno dugo upoznavati s njima. Gradska uprava uglavnom javne rasprave provodi radi zadovoljavanja forme, one traju prekratko i nitko za njih ne zna. Kada imate neku izuzetno važnu odluku, primjerice smanjen broj odvoza otpada, onda morate ljudima objasniti razloge, čuti mišljenje, dati im argumente za nešto što vi smatrate ispravnim i s njima naći najbolje rješenje.

Kažete da u gradskoj upravi, ako pobijedite, više neće biti zapošljavanja bez kriterija. Svjedočimo li takvom zapošljavanju?

U gradskoj upravi mnogo je vrijednih ljudi koji rade neusporedivo više nego što to javnost percipira. No isto tako znamo da su zaposleni i ljudi isključivo po političkom kriteriju jer je to u nekom trenutku trebalo gradonačelniku radi neke njegove političke ambicije.

Što takvi zaposleni mogu očekivati budete li izabrani?

Ti ljudi imaju svoja radna mjesta i ostat će raditi. Uvjerena sam, ako se okolina promijeni, da svi ti ljudi mogu pridonijeti radu uprave pa u tom smislu neće biti otpuštanja, maltretiranja i šikaniranja zaposlenika ni na koji način. Oni trebaju raditi posao za koji su plaćeni.

Planirate restrukturiranje Holdinga. Kako?

Restrukturiranje između ostalog znači da oni koji definiraju strateške ciljeve Holdinga, a to su Skupština i Nadzorni odbor, trebaju razumjeti funkcioniranje komunalnih poduzeća. Njihov je zadatak definirati strateške ciljeve Holdinga i izabrati profesionalnu, nepolitičku upravu koju će suočiti sa strateškim ciljevima i dati im rok za realizaciju. Ako u roku ne ispune ciljeve, uprava tada mora biti smjenjiva. To je jedini princip. Nema gledanja kroz prste.

Mogu li se građani nadati nižim cijenama Holdingovih usluga?

Holding ima velike kreditne obveze i treba sagledati mogućnost za smanjenje cijena usluga u takvim uvjetima, jer dugovi se moraju vratiti. Treba odlučiti je li pametnije vraćati dugove ili smanjivati cijene usluga. Dobrim vođenjem, Holding može postati efikasniji, mogu se smanjiti troškovi i ostvarivati bolji poslovni rezultati, što ipak, držim, otvara nešto prostora za smanjivanje cijena komunalnih usluga. Prije svega mislim na cijenu vode i eventualno cijenu javnog prijevoza jer cijenu od 10 kuna za tramvajsku kartu građani smatraju nepravednom, osobito ako se radi o vožnji na kraćim relacijama.

Koji su planovi sa Zagrepčankom, Gredeljem i drugim prostorima?

Poznati su modeli po kojima se takvi prostori razvijaju, točan slijed radnji koje treba poduzeti. Ne treba očekivati brza rješenja jer se radi o izuzetno velikim gradskim prostorima opterećenim nizom otežavajućih okolnosti. U okviru njih nalaze se objekti kulturne baštine, a neki prostori poput Gredelja potencijalno su kontaminirani opasnim tvarima koje su ostale nakon prestanka rada industrije. Treba prići sustavnom razvoju, projekte treba prvo urbanistički osmisliti i naći optimalnu kombinaciju javnog i privatnog sadržaja i razviti model financiranja projekata koji podrazumijeva financiranje objekata od javnog interesa sredstvima ostvarenim prodajom dijela imovine ili davanjem na korištenje privatnom sektoru. Važno je dobro pripremiti takve projekte i isplanirati njihov tijek.

Namjeravate li uskratiti trenutačne naknade iz proračuna umirovljenicima i mladima?

Nema razloga da se uskrate te beneficije. Proračun se najvjerojatnije neće smanjivati, pa nema razloga za brigu o tome da će netko tko sada ima prava, u budućnosti ostati bez njih.

Hoćete li rezati druga davanja?

Grad u proračunu ima prostora za uštede, i to kroz javnu nabavu i smanjenje broja zaposlenih prirodnim odljevom. Tako će se otvoriti mogućnosti za financiranje razvoja. Ne dođe li do bitnog smanjenja prihoda od poreza na dohodak nema ni potrebe za rezovima, ali se novcem iz gradskog proračuna može postupati racionalnije i transparentnije.  

>> Zagrebu je potreban novi način upravljanja: 'Vidjela sam kako stvari izgledaju u Gradskoj upravi'  

>> Švaljek o problemu otpada: Bandić krivnju prebacuje na građane i naziva ih divljacima