PROMO

Prosječan stanovnik Hrvatske proizvede nevjerojatnih 89 kilograma plastičnog otpada

Foto: Promo
Prosječan stanovnik Hrvatske proizvede nevjerojatnih 89 kilograma plastičnog otpada
Foto: Promo
Prosječan stanovnik Hrvatske proizvede nevjerojatnih 89 kilograma plastičnog otpada
01.06.2018.
u 12:18
Čak 90% robe se nudi u nepovratnoj plastičnoj ambalaži
Pogledaj originalni članak

Tijekom vrućih ljetnih dana osvježenje se najčešće traži u vodi koja je uglavnom pakirana u plastičnim bocama. Tako prosječna osoba godišnje konzumira gotovo 170 boca vode. No, jeste li se ikad zapitali gdje završe te plastične boce i koliku štetu nanose našem okolišu?

Čak 90% robe se nudi u nepovratnoj plastičnoj ambalaži

Zbog male težine, prilagodljivosti i trajnosti, plastika je omiljen materijal, ali nanosi značajnu štetu okolišu zbog slabe razgradivosti plastičnog otpada. Kada se primjerice usporedi sa staklom ili metalom, plastični otpad po obujmu čini više od 30% kućnog otpada te postavlja jedinstvene izazove za recikliranje. Valja reći kako se recikliranjem plastike, osim skupog deponijskog prostora, štede značajni resursi i energija te doprinosi manjem onečišćenju zraka.

Foto: Promo
Prosječan stanovnik Hrvatske proizvede nevjerojatnih 89 kilograma plastičnog otpada

Jedan od uzroka rasta količine plastičnog otpada je nepovratna plastična ambalaža. Čak 90% robe se nudi u nepovratnoj plastičnoj ambalaži, a vrijeme razgradnje plastičnih materijala je od sto do tisuću godina. S obzirom na to, smanjenje proizvodnje otpada trebao bi biti prioritet, no u slučajevima kada je to nerealno očekivati, potrebno ga je odvojeno prikupljati. Tako je prošle godine na javnim površinama i u kućanstvima na području Grada Zagreba prikupljeno čak 1.700 tona plastike. Kako bismo odgovornim gospodarenjem i odvojenim prikupljanjem povećali taj broj te na taj način očuvali okoliš za buduće generacije, potrebna je prije svega sustavna edukacija o pravilnom odvajanju, manjem stvaranju te ponovnom korištenju i recikliranju otpada.

Započnite već danas s novim navikama!

Svoje kućanstvo opremite spremnicima koji se međusobno razlikuju ili koristite posude koje već posjedujete i obilježite ih natpisima papir, plastika, metal, miješani otpad i slično. Nadalje, koristite li platnenu vrećicu umjesto svakodnevne kupovine plastičnih, dugoročno ćete uštedjeti konkretnije iznose, ali i proizvesti manje otpada. Isto vrijedi, primjerice, i za korištenje staklenih, umjesto jednokratnih plastičnih boca. Također, promislite o tome za što bi mogle poslužiti stvari koje namjeravate baciti u za to predviđene žute spremnike. Pokušajte ih prije prenamijeniti ili darovati. Od reciklirane plastike mogu se dobiti i nove boce, kante i još mnogo raznih plastičnih predmeta, a može se dobiti i sintetički materijal koji se može upotrijebiti za pravljenje pernatih jakni i drugih odjevnih predmeta.

Pogledajte na vecernji.hr