Zagrepčani Novu godinu već treći puta zaredom neće dočekati uz spektakl vatrometa, objavio je ranije Grad Zagreb, čime je ostao solidaran uz još 51 drugih gradova u Hrvatskoj koji su se odlučili na isto iz obzira prema životinjama i sugrađanima kojima on predstavlja veliki stres. Pirotehnika je sve do ove srijede dozvoljena, dok su cijelu godinu zabranjene petarde i redenici.
Dok brojni tuguju za vatrometom kojeg neće biti, prisjećamo se i prvog vatrometa koji se ikad dogodio u Zagrebu, a o kojem se pričalo godinama nakon. Naime, prvi vatromet u Zagrebu organiziran je 1865. godine - u vrijeme kada još nije bilo kipa Josipa bana Jelačića kakvog imamo danas! Iako je, naime, trg nosio ime po ovom hrvatskom velikanu, kip Jelačića bit će otkriven tek godinu nakon, a još 12 godina morat će proći da bi se Grički top svakog dana oglasio u podne.
O prvom vatrometu pisao je, bilježi arhiv, i Večernji list. Možda zanimljivo, ali prvi vatromet nije bio organiziran za Novu godinu, već 9. lipnja te godine, nakon dolaska poznatog njemačkog pirotehnika W. Lambergera u posjet Zagrebu. On je od Gradskog poglavarstva zatražio dozvolu da na Harmici priredi vatromet koji je uz protivljenje tadašnjeg načelnika Vjekoslava Frigana na koncu odobrio gradski kapelan Nikola Urica.
Sve je bilo spremno za spektakl u večernjim satima tog 9. lipnja, brojni građani su stigli u grad kako bi svjedočili spektaklu na nebu, no onda je krenuo kaos. Naime, dok je njemački pirotehnik puštao vatromet, zapalila se i rasprsnula jedna od cijevi sa zapaljivim materijalom, što je uzrokovalo eksploziju na trgu prepunim građanima. Na mjestu je tragično poginulo osam građana, teško ranjeno 11, a lakše još 40-ak osoba.
Još su tri dana kasnije u bolnici preminule dvije osobe - gradski pandur Jandro Klinčić i kadet Štiglić. Zbog ovog događaja odmah je bio uhićen Lamberger koji je kasnije bio i osuđen zbog ove tragedije o kojoj se pričalo još godinama nakon, a u zatvoru je proveo dva mjeseca.
>> FOTO Ovo je top 100 najboljih fotografija u 2024. godini