razgovor sa zvjezdanom antoš

Ravnateljica Etnografskog muzeja otkrila: 'Idući veliki projekt nam je trogodišnja izložba 'Kultura putovanja''

Foto: Neva Zganec/PIXSELL
Zagreb: Zvjezdana Antoš, nova ravnateljica Etnografskog muzeja
Foto: Neva Zganec/PIXSELL
Zagreb: Zvjezdana Antoš, nova ravnateljica Etnografskog muzeja
17.12.2023.
u 10:40
Dovršava se i čuvaonica u koju će smjestiti 55.000 predmeta,a ona će, kaže Zvjezdana Antoš, ravnateljica Etnografskog muzeja, postati i prvi depo u zemlji otvoren za posjetitelje
Pogledaj originalni članak

Na mjesto voditeljice zbirki pokućstva, kućnog inventara i slika u Etnografskom muzeju stigla je prije gotovo tri desetljeća, a nedavno je Zvjezdana Antoš postala i ravnateljica ustanove na Trgu Mažuranića 14. Među brojnim joj je zadaćama dovršetak uređenja novih muzejskih prostora u Kačićevoj, a u intervjuu govori i o drugim važnim projektima u nadolazećem razdoblju.

Zaposleni ste u Etnografskom muzeju već gotovo 30 godina. Kako je izgledao vaš put do mjesta ravnateljice?

Nakon što sam diplomirala etnologiju i povijest na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, u rujnu 1995. zaposlila sam se u Etnografskom muzeju, najprije u stručnom zvanju kustosice, pa više kustosice do muzejske savjetnice. Od samih početaka sam voditeljica zbirki slika, kućnog inventara i pokućstva, koje su u potpunosti stručno obrađene i znanstveno valorizirane u mojim knjigama "Zbirka slika" i "Zbirka pokućstva".

>>VEZANI ČLANCI:

I od samih početaka rada krenula sam se znanstveno usavršavati, a magistrirala sam na temi "Uloga multimedija u muzejima s osvrtom na praktično iskustvo u Etnografskom muzeju u Zagrebu" koja je bila vezana uz izložbu "Pokućstvo u Hrvatskoj" koju sam postavila 1998. te objavila prvi CD-ROM u muzejima u Hrvatskoj, za što sam dobila Povelju grada Zagreba. S temom "Uloga europskih etnografskih muzeja u suvremenim procesima globalizacije" doktorirala sam muzeologiju 2012., a iste godine objavila i knjigu "Europski etnografski muzeji i globalizacija". Tu su me zanimale upravo transformacije etnografskih muzeja koje su se događale pod utjecajem politika, od osnivanja do djelovanja.

Bila sam i voditeljica triju projekata koje je financirala Europska unija od 2006. do 2013. te stekla i neprocjenjive kontakte s etnografskim i gradskim muzejima u cijeloj Europi. Organizirala sam svjetsku konferenciju ICOM-a – ICME za Etnografske muzeje 2014. u Zagrebu i objavila knjigu "Muzeji i inovacije" u izdanju Cambridge Scholars press.

Uređenje novog prostora, čuvaonice u Kačićevoj, bliži se kraju, koja će zapravo biti njegova funkcija?

U projekt nove čuvaonice, kojemu je partner Grad Zagreb, bila sam uključena u prvoj fazi pa mi je profesionalni izazov staviti objekt u funkciju. Novac za obnovu osigurali smo putem ITU programa "Revitalizacija brownfield lokacija" i iz sredstava Grada, koji je dodatno financirao kompletno opremanje novih prostora u koje ćemo pohraniti oko 55.000 predmeta iz našeg fundusa. Trenutačno se ondje nalazi oko 10.000 eksponata i uskoro nas čeka preseljenje ostalih predmeta, a kada zgrada bude u potpunosti opremljena, postat će prvi depo u Hrvatskoj koji će biti otvoren za javnost.

Bit će mogući posjeti manjih grupa ljudi kojima ćemo omogućiti da iz prve ruke dožive kako funkcionira i radi Etnografski muzej iza scene, odnosno kako se restauriraju i čuvaju predmeti, a kroz radionice će imati priliku naučiti i neke od tehnika koje koristimo. Imat ćemo ondje i prekrasan vrt u kojemu ćemo, primjerice, održavati edukacije o ekologiji, urbanim vrtovima i korisnim sortama koje treba saditi, s ciljem kako bi se djelovanje muzeja u zajednici povećalo uključivanjem sugrađana u nove programe.

Foto: Neva Zganec/PIXSELL
Zagreb: Zvjezdana Antoš, nova ravnateljica Etnografskog muzeja

Etnografski muzej redovito se priključuje i programu Adventa u Zagrebu, što ste pripremili ove godine?

U sklopu svoje dvogodišnje izložbe "Intimni prostori svakodnevice" organiziramo brojne popratne sadržaje, poput manjih izložbi radionica. Među njima je i izložba "Slatki sveci" kojom umjetnica Manuela Pauk problematizira konzumerizam i potrošačko društvo. Fokus je na tome kako poznati sveci postaju keksići i čokoladice, u sklopu čega nastaje i muzejski suvenir u obliku medenjaka. Organiziramo i brojne radionice za vrtiće i osnovne škole, primjerice onu izrade tradicijskog nakita, ali i radionice za odrasle za izradu darova za najmilije, koje vodi Manuela Pauk, a fokus je na korištenju ekoloških materijala. Tu je i bogat glazbeni program.

"Intimne prostore svakodnevice" postavili ste u svibnju, a izložba ima razne popratne sadržaje. Što sve posjetitelje još očekuje?

Izložbom su predstavljeni predmeti iz muzejske zbirke namještaja, većinom potječu iz 19. i 20. stoljeća, a postavom problematiziramo koji su to nekad bili prostori i predmeti intime te koji su danas. Tijekom istraživanja snimljeno je i 17 intervjua s osobama iz raznih dijelova Hrvatske, a upravo nas njihove priče povezuju s tim prostorima intime koji su se u posljednje vrijeme mijenjali pod utjecajima pandemije, potresa, ratova i izbjeglištva. Program ćemo iduće godine otvoriti izložbom "Tinel" Mejre Mujičić u sklopu koje će biti prikazan i film "Nije bilo vitra" u režiji autorice postava te Nike Radić i pokojne Marine Viculin.

>>VEZANI ČLANCI: 

U drugoj polovini iduće godine postavit ćemo i izložbu "Generacija S – Intimni prostori svakodnevice" koja je rezultat suradnje mentorica i studenata etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu, animiranog filma i novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti, dizajna i arhitektonskog projektiranja na Arhitektonskom fakultetu te oblikovanja namještaja na Šumarskom fakultetu. Jednom mjesečno organizirat ćemo i glazbeno-scenske nastupe u suradnji s dramskim i glazbenim umjetnicima, i to kako bi se muzej potpuno otvorio svim aspektima izvedbene umjetnosti, od suvremenog plesa do poezije.

Na kojim novim projektima radite?

Krajem 2024. očekuje nas otvaranje novog postava s duljim trajanjem pod nazivom "Kultura putovanja", gdje će u fokusu biti izvaneuropske kulture, a bit će otvoren tri godine. Reprezentirat ćemo eksponate iz zbirke izvaneuropskih kultura, i to kroz nove, suvremene teorije koje se, među ostalim, tiču i dekolonizacije, migracija te drugih aktualnih problematika. Tu je i suradnja s Muzejom medicine i farmacije, koji će prikazati izložbu fotografija "Stambena bijeda u Zagrebu 1930.", te ona sa zadarskim gradskim muzejom, koji će postaviti izložbu makramea, a moći će se razgledati i izložba "I love sushi" koju će u suradnji s japanskim veleposlanstvom financirati japanska zaklada.

>>VIDEO: Uz nastup Marka Tolje otvorena manifestacija "Bal na Mažurancu"

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.