Vjesnik i Zagrepčanka kao neboderi simboli su grada, ali i primjer kako su visoke zgrade dobro uklopljene u prostor, kojem su dali i doprinos životu kvarta i prometno su povezali ulice i blizu su središtu grada - naveo je pročelnik gradskog Zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek na simpoziju o neboderima u Zagrebu, govoreći o planiranju visokih zgrada.
No, od 246 gradskih objekata viših od devet katova, što je definicija nebodera, nisu svi dobro razmješteni po gradu, pri čemu je pročelnik takvim ocijenjen i objekt Sky Office. Iako na vrlo prometnoj Zagrebačkoj aveniji, nije na baš dobro pogođenom mjestu, jer je, kazano je, predaleko od \"zona utjecaja\". Iako prema sadašnjem GUP-u, zagrebački neboderi smiju biti visoki do 100 metara i s najviše 25 katova, arhitekt Marijan Hržić, u čijem su opusu toranj Cibone i Eurotower u Radničkoj, zapitao se zašto ne bi bili i viši, poručivši i mladim kolegama da se pri projektiranju ne trebaju ograničavati. Na savjetovanju se govorilo i o visokim zgradama kao dijelu zagrebačkog identiteta, te zonama gdje ih je moguće u gradu dizati. Ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš istaknula je da se danas u gradu premalo gradi, i da je puno započetih a nedovršenih zgrada.
>>Život na krovu novih nebodera
>>Čermak: Zagreb pet godina odbija projekt vrijedan 500 milijuna kuna