Dok vuče veliku crnu vreću punu plastičnog otpada koju iz automobila donosi u reciklažno dvorište, Siniša Legros, stanovnik Brezovice, nije ni svjestan koliko je “rijetka sorta”. Barem na tom području, na kojem ilegalnih deponija, kaže predsjednica Vijeća gradske četvrti Marina Pucević, ima toliko da ih se može obilaziti cijeli dan. Nekim je ljudima, dodaje, očito lakše bacati smeće u jame, šumarke, uz cestu nego da svoje sirovine odvoje i donesu na reciklažu u mobilno dvorište na III. odvojku Prigradske ulice.
Sve što ne treba – u grabu
– Postavili smo po Brezovici čitav niz zelenih otoka za odlaganje raznih sirovina, no i oni su na nekim lokacijama postali prava mala divlja odlagališta. Sirovina se ostavlja pored kontejnera, pa čak i ono što nema veze sa spremnicima koji stoje u sklopu zelenog otoka. Primjerice, nedavno je pored kontejnera stajao stolac – govori Marina Pucević dodajući da je problem uvijek na istim lokacijama.
Kad vide da je na nekim zelenim otocima situacija preko noći opet postala alarmantna, ističe Dubravko Kontent, predsjednik Mjesnog odbora Brezovica, zovu djelatnike Čistoće, koji reagiraju što je brže moguće te isti dan uklone smeće. Kako takve slike ne bi bile česte, Grad Zagreb odlučio je postaviti zelene otoke na više lokacija po Zagrebu pa će se, uz postojeće 22 na području četvrti Brezovica, prema prijedlogu Vijeća, razmotriti još 14 lokacija za tu namjenu.
Pozitivan je primjer, pak, zeleni otok u dvorištu osnovne škole u Odranskom Obrežu, u kojemu odlažu učenici, ali i svi stanovnici tog naselja, a nikad nije prezatrpan.
– Taj je zeleni otok uvijek kako treba – kaže Marina Pucević dodajući da u Brezovici nema problema ni s odvozom papira, čiju su reciklažu stanovnici odlično prihvatili. Dosad je, naime, podijeljeno 3339 spremnika, a stiže ih, napominju u Čistoći, još 900. Za nekoliko godina na ulazu u Odranski Obrež izgradit će se i fiksno reciklažno dvorište, a tu je proceduru, kaže Marina Pucević, pokrenulo Vijeće gradske četvrti. Tada će se mobilno dvorište u Brezovici, koje se može u svakom trenutku razmontirati, prestati koristiti. A u četvrti se nadaju i da će se do tada iskorijeniti navika da se, kad netko renovira kuću, sve što mu ne treba izbaci u “prvu grabu”.
– Možda je problem u tome što ljudi misle da, ako donesu svoj otpad kod nas, trebaju platiti odlaganje. Često nas zovu s tim upitom, no za građane je to potpuno besplatno. Plaćati moraju jedino tvrtke, odnosno pravne osobe – kaže Radmilo Stojanovski, zaposlenik reciklažnog dvorišta.
Gotovo da nema toga što se ondje ne može odložiti; primaju tekstil, stare tablete, žarulje, sprejeve, elektroniku, torbe, tepihe, madrace, kauče... Odnosno, građani mogu u reciklažno dvorište bez naknade dovesti do 200 kilograma građevinskoga otpada koji je nastao održavanjem i manjim popravcima objekta koje obavlja sam vlasnik.
Dodatne javne tribine
Zaposlenici reciklažnog dvorišta svjedoče i kako mnogi još nisu dovoljno informirani o odvajanju sirovina pa će zato, poručuju iz Zagrebačkog holdinga, u 2019. organizirati dodatne javne tribine na kojima će se moći razriješiti dvojbe vezane uz određene predmete. No dvojbe nema kada je u pitanju gradnja kompostane u Brezovici jer nje u toj gradskoj četvrti neće biti. Nakon što su se stanovnici mjesecima bunili jer kompostanu nisu željeli u svom susjedstvu, Grad je odustao od svoje prvotne namjere.
>> Pogledajte kako napreduju radovi na zagrebačkom Rotoru