Vuneni kaputi u jesenskim bojama, hlače visokog struka, haljine u nijansama plave, tople žute, tamnozelene i ciklame, ali i kreacije od živog cvijeća, dominirat će ovogodišnjom, 82. Zlatnom iglom. Na najstarijoj modnoj manifestaciji u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe, svoju kreativnost i umijeće predstavljaju zagrebački dizajneri, krojači, postolari, cvjećari, frizeri, zlatari..., a među njima su i floristice Rafaela Petrinić i Spomenka Fabijančić, čiji će modeli prvi put na Zlatnoj igli nositi prave cvjetne haljine.
“Teške” i do 20.000 eura
– Modele smo već izmjerile i isplanirale kako će izgledati kreacije. Prvo je potrebno složiti konstrukciju i sve pripremiti, na čemu nas četiri-pet kolegica zajedno zna raditi i po tri dana. Što i kako povezati te koju žicu koristiti, 80 je posto posla. Cvijeće ćemo na haljinu složiti na sam dan manifestacije – pojašnjava Rafaela Petrinić, vlasnica cvjećarskog obrta Poppy.
Njezina će kreacija biti “lisnata”, u bojama, ali i materijalima jeseni. Šest će florista s isto toliko radova sudjelovati na Zlatnoj igli, a cilj im je, kažu, dokazati da je cvjećarstvo umjetnost.
– Nema stvari koju ne možemo napraviti od cvijeća: haljine, cipele, nakit, kišobrane, šešire... Vani to nije neuobičajeno, ali kod nas još nije potpuno zaživjelo. Kao što si frizer ne može dozvoliti da 30 godina pravi jednu te istu frizuru, tako ni mi ne možemo cijeli život raditi bukete od tri ruže. Zato se stalno dodatno educiramo u zemlji i inozemstvu – ističe Spomenka Fabijančić iz cvjećarnice Tea, dodajući kako se na haljine od živog cvijeća, a mogu se izraditi od svih vrsta, od tratinčice i tulipana do hortenzija, u inozemstvu potroši i do 20 tisuća eura.
Modna revija ovogodišnje Zlatne igle održava se 7. listopada u 20 sati u studiju Anton Marti na Hrvatskoj radioteleviziji, a ondje će se, u organizaciji Udruženja obrtnika Zagreba, također predstaviti 16 dizajnera i pet postolara te klobučari i zlatari, koje će svojim radovima usto pratiti frizeri i kozmetičari.
– Posebnost je Zlatne igle u tome što su sve naše kreacije svakodnevno nosive i mogu se kupiti istog trena ili kasnije kod obrtnika – ističe Mirza Šabić, predsjednik zagrebačke Obrtničke komore. A vjerojatno nema osobe koja barem jednom ne bi odjenula kreacije mlade dizajnerice Dore Rubić.
– Za reviju sam odabrala mirnije, neutralnije boje. Bit će svih nijansi, od crne do bijele, a neke će se kreacije i sjajiti – otkriva vlasnica salona Dora, koja je već izradila jedan kaput za Zlatnu iglu. Njezin salon vrvi šarenim, veselim bojama i uzorcima koje besprijekorno kombinira. Najviše kreira balonere, kapute i dvodijelne haljine, svaki je komad unikat, a često joj navraćaju i turisti.
– Volim raditi odjeću koja je bezvremenska, odnosno koja će se moći nositi i za pet godina, a ne samo ove sezone, i koja se može kombinirati na više načina, primjerice, sako ili kaput koji ide na tenisice, ali i štikle – ističe Dora Rubić, koja je prošle godine surađivala i sa slikarom Jonathanom Robertsom, čija je umjetnička djela vješto “otisnula” na svoje kreacije. Ljubav prema dizajnu i modi naslijedila je od majke, koja je butik na istom mjestu, na Kamenitim vratima, otvorila prije 31 godinu. Dobio je ime po Dori Krupićevoj, a mladoj dizajnerici majka je dala ime po – dućanu.
Komadi za drugačije
Pistom će se na Zlatnoj igli prošetati i deset modela iz “kuhinje” Ane Žarković, dizajnerice iz Krojačkog obrta Nit.
– Lani je tema bila moderne tehnologije pa sam izvlačila fotografije čipova i takve detalje našivala na odjeću, a kreacije je odlikovalo korištenje kontrastnih boja. Ove godine odlučila sam se koncentrirati na jednobojne haljine u različitim nijansama. Tako ću, primjerice, na plavoj haljini koristiti nekoliko nijansi te boje, a isto ću učiniti i sa zelenom, žutom, bojom ciklame – otkriva Ana Žarković.
Inspiraciju često pronalazi u Zagrepčankama koje šeću centrom grada, a u njezinim trgovinama mogu se naći multifunkcionalne haljine, suknje, košulje, hlače... Kreacije će najviše oduševiti umjetničke tipove i one koji, kako kaže, “ne vole mainstream odjeću i žele komade kojima će se izdvojiti od okoline”.