Jedna od rijetkih zelenih površina na Trešnjevci, koja se smjestila iza hotela Panorama, između Selske i Trakošćanske, uskoro bi mogla postati samo još jedan blok betonske džungle. Riječ je o livadi na mjestu nekadašnje trase Samoborčeka, koju Trešnjevčani danas nazivaju dnevnim boravkom svoga kvarta. Jasno je stanovnicima ovoga dijela grada da njihov dnevni boravak krije veliki potencijal na kojem bi mnogi voljeli nešto graditi, ali ono za što se sigurno ne zalažu jest još jedna cesta nauštrb jedne od posljednjih zelenih oaza u kvartu.
Trešnjevčani su svjesni kako se, dok se god sjedi u toplini doma i hrabro se iza zaslona računala na društvenim mrežama argumentira kako se ništa ne može promijeniti, zaista ništa i neće promijeniti. Stoga je još prije nekoliko godina Sindikat biciklista, u suradnji s Društvom arhitekata Zagreb, izradio prijedlog revitalizacije stare Samoborčekove pruge. Ovih dana taj su projekt ponovno aktualizirali kao jedno od potencijalnih sretnijih rješenja za svoj kvart. Nekadašnja pruga postala bi biciklistička trasa duga deset kilometara, obogaćena memorijalnim te turističko-ugostiteljskim točkama. Projekt je to koji bi pridonio razvoju sve popularnijega cikloturizma, a na papiru je težak deset milijuna eura.
Novac bi, vjeruju Trešnjevčani, lako osigurali preko EU fondova jer je u pitanju projekt koji potiče sportsku rekreaciju, održivi promet, ali i očuvanje i revitalizaciju baštine i kulture. Trešnjevčani bi bili sretni i sa stanjem kakvo je bilo na njihovoj Grbavici prije nego što su je okupirali bageri koji (g)rade nešto za što nitko nije siguran što je. Međutim, konceptni prijedlog rekreativno-magistralne trase “Samoborček” zasad je jedini projekt tijekom kojeg bageri, vjeruju Trešnjevčani, neće uništavati, nego stvarati nešto bolje i ljepše. Hoće li taj projekt postati utopistička tlapnja ili prustovski završena potraga za izgubljenim vremenom kada je Trešnjevka bila zeleni kvart, ostaje vidjeti.
Autor Jelena Ružić 13. veljače 2018. u 09:59 Biciklistička staza ::: Samo je potrebno potražiti na internetu --Prva biciklijada je, koliko je poznato, organizirana 1978. godine pod pokroviteljstvom Večernjeg lista. Polazak je bio s parkirališta Doma sportova (Trešnjevka je u te dane bila preplavljena biciklima!), a vozilo se do tada popularnog kupališta/bazena Šmidhen kod Samobora gdje je uz kupanje bio organiziran i zabavni program i tombola. Tokom godina povećavao se broj sudionika tako da se on u zlatno doba biciklijada brojao u tisućama – ulice kojima je vozila povorka (uobičajeno Magazinska cesta, Zagorska, Ulica kralja Tomislava, Zagrebačka cesta te dalje preko Oranica za Samoborsku cestu i dalje prema Samoboru) bile su zatvorene za ostali promet. Povorku je osiguravala tadašnja Milicija, dežurala je Hitna pomoć, serviseri, bilo je direktnih radio prijenosa… 29. svibnja 1988. Samobor je bio grad bicikla i biciklista. Okupila ih je, i to nebrojeno mnoštvo, deseta po redu Večernjakova biciklijada. Središte svih zbivanja na ovoj tradicionalnoj manifestaciji ovaj put nije bio Šmidhen, već Samobor, i to središnji samoborski trg, park ispred Lavice i Muzeja i Vugrinščak. Tokom vremena su se mijenjali ciljevi biciklijada – nakon Šmidhena (koji je u međuvremenu “propao” kao rekreacijski sentar) bicikliste su ugošćavali i centar Samobora, livade/bazen kod Vugrinščaka (bivše Hidropatsko kupalište), dvorac Mokrice… no, polazak je svih tih godina bio s Trešnjevke, od Doma sportova.