Oko zagrebačkog Zapadnoga kolodvora, koji je sagrađen sredinom 19. stoljeća u samo dvije godine, a do danas ima sve očuvane zgrade, može se u budućnosti stvoriti prvo zagrebačko središte koje bi moglo imati urbani metropolitski predznak. Pješaci više ne bi kao klokani pretrčavali preko pruge i provlačili se ispod brklje od Ulice Republike Austrije do Magazinske, a putnici koji se voze željeznicom pokretnim bi se stepenicama spuštali u podzemlje i tamo ukrcavali na vlak. Također, oni koji se voze automobilom mogli bi ga ostaviti u jednoj od podzemnih garaža i nastaviti put vlakom u smjeru Črnomerca ili Borongaja.
Novi javni sadržaji
Na velikom prostoru Trga dr. Franje Tuđmana, gdje su nekad bile vojarne od kojih je sačuvana ona centralna, Rudolfova, uz još nekoliko koje su zaštićene kao spomenici kulture, bio bi veliki park s vodenim “zrcalom” sa zapadne strane i garažama u podzemlju. Mjesto nepristupačnih pet-šest željezničkih perona “pregazila” bi zelena površina spojnog parka koji bi se otvorio prema širokom prostoru trga uz Dom sportova koji nosi ime Krešimira Ćosića. Onakav kakav je sada, Dom sportova više ne udovoljava ni sportskim ni ostalim sadržajima, pa bi rušenje bilo najisplativije rješenje.
Ovo su glavni naglasci studije “Integrirani grad” koja je prvi put vizualizirana kompjutorskim slikama i predstavljena ovih dana u zagrebačkoj Galeriji Forum.
– Uklanjanjem pruge, tj. njezinim “pospremanjem” u nižu razinu podzemlja, u tom radikalnom prijedlogu može se ostvariti potpuno novo povezivanje zapadnoga dijela Donjega grada i Trešnjevke. U ovom projektu nema govora o gradnji pojedinačnih objekata, već se nudi urbanogeni potencijal javnih, otvorenih prostora. Nova os ima funkciju arterije koja osigurava reurbanizaciju bilo zapuštenih, bilo nedovršenih urbanih područja. Osim toga, integrira dva povijesno odijeljena i oduvijek loše povezana gradska područja – rekao je arhitekt Nenad Fabijanić. On je voditelj tima koji je izradio studiju u Zavodu za arhitekturu Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu. Naručitelj ove studije koja podrazumijeva mogućnost etapne gradnje u nekoliko faza i dovršenje do 2018. godine Gradski je ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.
“Integrirani grad”
– Dio automobilskog prometa s garažama stavio bi se u razinu -1, a željeznički na -2 razinu. Prometni plan treba ugoditi ljudima, a ne da ih muči – kazao je dr. Damir Pološki. Umjesto podizanja na nasip i zastupanja sadašnjega stanja, on je za podzemnu željeznicu kao “integrirani grad” koji na trasi Istok – Zapad ima ukupno 7475 metara. Vizija je to sadašnjega zapuštenoga prometa u Zagrebu koji tek čeka javne komentare. Kako je podsjetila povjesničarka umjetnosti dr. Snješka Knežević, željeznicu i Zapadni kolodvor gradile su Mađarske željeznice uz prugu koja samo prolazi kroz Zagreb. Kompletan željeznički sustav potpuno je ravnodušan prema gradu s obje strane pruge. Jedan od najvećih infrastrukturnih zahvata u svojoj kompleksnosti nudi mogućnost uspostavljanja javnog prostora.
– Prvim predstavljanjem projekta u Galeriji Forum dali smo viziju sadašnje neuralgične točke. Pronašli smo žarišno mjesto u gradu koje zaslužuje naziv “strateški projekt”. Želimo uključiti građane, pozivamo ih da sugeriraju, komentiraju i kreiraju. Od danas se projekt “Integriranoga grada” može vidjeti i na webu. Sve primjedbe mogu se poslati na adresu strategije@zagreb.hr, kaže Jadranka Veselić-Bruvo, voditeljica Gradskog ureda za razvoj grada Zagreba, koji je naručio ovu studiju.
Studija je u redu , međutim ne vidim da je njome obuvaćeno i riješavanje koridora za budući metro nego se samo postojeći željeznički promet na dužini od 7500 m stavlja pod zemlju.