S akvaparkom Zelina će postati prigorski Čatež

U drugoj polovici prošlog stoljeća bili su omiljeno izletište Zagrepčana. Bazeni na ulazu u Sveti Ivan Zelinu desetljećima su slovili za jedan od najljepših turističkih centara kontinentalne Hrvatske. No unazad 13 godina kompleks nije u funkciji. Zgrade su uklonjene, ostalo je tek oštećeno betonsko korito olimpijskog bazena, prvog takvog na prostoru bivše Jugoslavije. Sa žalošću gledaju Zelinčani propadanje iz dana u dan, prisjećajući se gužvi koje su se nekad stvarale vikendima.

Strateški projekt Grada

Želeći oživiti tradiciju, gradonačelnik Hrvoje Košćec 2013. opet pokreće pitanje bivšeg kupališta, proglasivši njegovu revitalizaciju strateškim projektom Grada. Na njegovu mjestu gradit će se akvapark. Riješena je sva papirologija, sad je dobivena i građevinska dozvola, no otvoreno je najbitnije pitanje – tko će biti investitor.

– Dozvola će potaknuti još veći interes poslovnih subjekata za uključivanje u realizaciju ovog projekta. Nekoliko njih iskazalo je interes, treba samo odlučiti način financiranja. Ako s nekim sklopimo ugovor, moguće da će to biti isključivo privatna investicija, moguće da ćemo se odlučiti na javno-privatno partnerstvo, a može biti i da Grad samostalno krene u investiciju – kaže gradonačelnik Hrvoje Košćec.

Vrijednost projekta je šest milijuna eura, a trebao bi se graditi u dvije faze. Procjenjuje se, kaže Košćec, da bi radovi mogli početi na proljeće iduće godine, a već na ljeto 2020. moći će se kupati u novom akvaparku. Prema idejnoj studiji tvrtke ActionPark WaterScapes iz Španjolske, koja je izradila više od 200 sličnih projekata u 35 zemalja Europe, akvapark bi trebao sadržavati pet bazena s 2000 kvadrata vodene površine i vodenim atrakcijama.

Za projektante su odabrani arhitekti iz zagrebačke tvrtke Puls*Ar, koji su osmislili i vizualizacije. U ovom “prigorskom Čatežu?? predviđeni su veliki plivačko-rekreacijski bazen s gledalištem, dva hidromasažna – relax bazena, dječji bazen s vodenim dvorcem i toboganima, aquagym bazen s natkrivenim bazenskim barom te bazen s velikim toboganima i pristupnim tornjem.

Bit će tamo i prateći bazenski sadržaji – u zgradi uz bazen u podrumu su predvidjeli i noćni klub od 450 kvadrata, u prizemlju, pak, restoran s 280 sjedećih mjesta smještenih u zatvorenom te na terasi, na prvom katu je dvorana za svečanosti s 350 sjedećih mjesta te tri ugostiteljska lokala. Uz bazene će postaviti veliko sunčalište i pozornicu s tribinama za ljetne festivale.

– Područje je bogato glinom pa je u prošlosti jedna od glavnih djelatnosti bila izrada opeke. U blizini kompleksa nalazila se tvornica (ciglana) koja je dugo zatvorena i kroz godine se urušila. Kao reminiscenciju i hommage tom dijelu povijesti i identiteta Zeline zamislili smo baze građevine obložene heksagonima u boji gline – opisuje projekt ekipa iz Puls*Ara. Za dio energetskih potreba kompleksa predvidjeli su i polje sunčanih kolektora, a koristit će se i termalna voda na čijim izvorištima leži Zelina.

Za raskid ugovora – tri mil. kn

Počeci kupališnog turizma u Zelini sežu još u 1930-e, kada je prvi bazen sagrađen nekoliko minuta dalje od postojećeg u lošem stanju. On je otvoren, pak, 1955. godine. Kasnije su uz njega sagrađena još dva manja, bazen za neplivače i za djecu te moderan autokamp u koji su dolazili i stranci.

Košćec se prisjeća Nizozemaca koji su tamo provodili puna dva tjedna godišnjeg, a nedavno je primio i par iz iste zemlje koji je prije 40 godina tamo ljetovao. Problemi za kupalište počeli su 2005., kad je koncesiju na vrijeme od 50 godina preuzela tvrtka Termalna Riviera.

Planirali su i investicije u vrijednosti od 35 milijuna eura, no u jednom su trenu od svega odustali. Košćec je s njima raskinuo ugovor, što je gradski proračun koštalo tri milijuna kuna, a sada se konačno ružnoj slici na početku grada nazire kraj.

Kako su cvjećari iz cijele Hrvatske od Bundeka napravili kraljevski vrt