Na više od 300 tisuća četvornih metara otvorenog prostora, uz poštivanje svih epidemioloških mjera, posjetitelji će od 10. do 16. svibnja na zagrebačkom Bundeku uživati u najvećem međunarodnom sajmu cvijeća u ovom dijelu Europe – Floraartu. Očekuje se više od 200 izlagača.
Danas nadaleko poznati sajam, koji se ove godine održava 55. put, osmišljen je davne 1966. godine i to u redakciji Večernjaka. Bila je to prva poslijeratna vrtlarska manifestacija u Zagrebu i zvala se Sajam cvijeća. Otvorena je 25. svibnja na Jezuitskom trgu, pod pokroviteljstvom Pere Pirkera, tadašnjeg predsjednika Skupštine grada Zagreba. Zbog manifestacije, kojoj je Večernjak tada “prognozirao” da će postati tradicionalnom, na uspinjaču u Tomićevoj čekalo se u tri reda – toliki je bio interes.
Tri dana i 130 tisuća ljudi
Posjetitelji su na Gornjem gradu na 2000 četvornih metara mogli razgledati cvijeće 60 izlagača. Prostor Lapidarija bio je predviđen za kreacije u aranžiranju rezanim cvijećem, a na vanjskom dijelu, u Habdelićevoj i na Jezuitskom trgu, bili su ostali izlagači. Zbog izvanrednog zanimanja posjetitelja cijela je ova trodnevna manifestacija trajala do 21 sat, dva sata dulje od predviđenog jer je oko 19 sati još 20.000 ljudi čekalo da dođu do Lapidarija. U tri dana sajam je posjetilo 130.000 ljudi, izvijestio je Večernjak.
“Na žalost, redakcija Večernjeg lista nikako ne može produžiti sajam. Prostorije Lapidarija rezervirane su unaprijed za neke druge priredbe” – obavijestio je Večernjak svoje čitatelje koji su ispunjavanjem kupona mogli glasati za izložak koji im se najviše svidio i pri tome osvojiti vrijedne nagrade – turistička putovanja u inozemstvo.
Nisu izostale nagrade za najbolje izlagače pa su tako na svečanom primanju u Dvercu od predsjednika gradske skupštine Pirkera “Zlatnu ružu Zagreba” te prve godine bili dobili dr. Janko Jelačić, poduzeće “Flora”, Slavica Nemec-Svoboda, poljoprivredno-prehrambeni kombinat “Žitnjak” i Josip Štimac.
Odmah po okončanju sajma na naslovnoj stranici Večernjega lista 28. svibnja 1966. godine objavljeno je kako je redakcija donijela odluku da će se zbog izvanredno velikog zanimanja Zagrepčana i izlagača i sljedeće godine organizirati Sajam cvijeća Večernjeg lista. Tako je i bilo. Samo na svečanom otvorenju te je 1967. godine bilo 30.000 posjetitelja, a među njima i Jovanka Broz pod čijim se pokroviteljstvom sajam i održao, a koja se, kako je pisao Večernji list, oduševila cvjetnom priredbom i karanfilima na stapki od 75 centimetara. Sajamski prostor te se godine prostirao na 16.000, a izložbeni na 9500 četvornih metara.
– Eto, koliko ovakva izložba cvijeća može čovjeku uljepšati život – zabilježio je Večernjakov reporter riječi Jovanke Broz.
Za najbolje izložbene primjerke opet su se dodjeljivali Zlatna ruža Zagreba kao i desetak drugih nagrada. Posebno su se ocjenjivali vrtovi, balkoni i prozori i drugi prostori koji su građani ili tvrtke prijavili na natječaj.
“Na sajamskom prostoru radilo se čitavu noć. Izlagači su željeli da im prostori budu što bolje uređeni, a pred jutro su nervozno očekivali rezultate stručnog žirija kojemu je bilo teško donijeti odluku o kvaliteti izložaka i kompozicijama. Ove je godine, naime, po općoj ocjeni žirija, kvaliteta premašila prošlogodišnju, kako u uzgoju cvijeća, vrstama cvijeća i naročito – kompozicijama”, opisuje Večernjakov novinar atmosferu uoči proglašenja najboljih izlagača. Po okončanju tog drugoga Sajma cvijeća Tadija Nevjestić, ondašnji direktor Flore koja se te godine okitila s pet zlatnih i tri srebrne medalje Večernjega lista, kazao je kako izjavu Jovanke Broz o Zagrebu kao gradu poznatom po lijepo uređenim parkovima i zelenim površinama indirektno uzima kao jedno od najdražih priznanja.
– Prošlogodišnji interes građana naveo nas je da veću pažnju posvetimo uzgoju cvijeća pa se sada u našim staklenicima uzgaja 6 milijuna različitih cvjetova. Stoga i dalje možemo obećati građanima: u Zagrebu će uvijek biti mnogo raznovrsnog i jeftinog cvijeća – kazao je Kiril Vujisić iz Žitnjaka koji je i te druge godine sajma bio dobio Zlatnu ružu te četiri zlatne medalje Večernjeg lista.
Cvijeće se dopremalo iz Nizozemske, posjećivali su ga direktori najpoznatijih svjetskih izložbi, a 1977. sajam postaje međunarodni. Od 1975. do 1991. stručno-organizacijske poslove preuzima tvrtka ARTO.
– Dio ove cvjetne priče postala sam 1990. dok se sajam održavao na Gornjem gradu gdje sam kao mlada inženjerka uz tadašnju direktoricu Bredu Berić učila zanat. Iznimno sam zahvalna što sam imala priliku rasti zajedno s Floraartom. Svaka izložba bila je novi izazov, a trud cijele ekipe Zrinjevca nemjerljiv. Mnogi se s nostalgijom prisjećaju sajma s Gornjeg grada, dok su moje najdraže uspomene s Prisavlja gdje je napravljen veliki iskorak i u vanjskom i u unutarnjem prikazu uređenja prostora – rekla je Vesna Čuljat, članica Izvršnog odbora Floraarta, voditeljica komisija za natjecanja i organizatorica edukativnog dijela izložbe.
Put na Prisavlje 1992.
Sajam 1992. mijenja ime u Floraart i seli se na Prisavlje uz Boćarski dom. Novi organizator postaje tvrtka Zrinjevac. Izložba se sada prostire na 10.000 četvornih metara. No, ubrzo i Boćarski dom postaje premali za sve izlagače, pa 2006. konačno seli na novouređeno jezero Bundek.
– Kao i modni, tako je i svijet biljaka podložan trendovima. Apsolutni hit 60-ih godina bio je karanfil. Kada govorimo o sobnim biljkama 70-ih i 80-ih godina, tražene vrste bile su monstera, ficus, philodendron, chlorophytum, asparagus i sansevieria – dodaje Vesna Čuljat, koja vodi proizvodnju cvijeća koje se sadi po parkovima grada Zagreba, pa tako i na Bundeku.
Danas je Floraart najveći hortikulturni događaj u ovom dijelu Europe koji svake godine posjeti više stotina tisuća posjetitelja.
– Ako ne dođe do znatnog pogoršanja vezano uz situaciju s koronavirusom, Floraart se neće bitno razlikovati u odnosu na prijašnje godine. Na vanjskom dijelu predstavljat će se biljni izlagači s lepezom vlastitih proizvoda te raznim cvjetnim instalacijama i prikazima idejnih rješenja u projektiranju manjih zelenih površina. Uz izbor najboljih u navedenim kategorijama u planu je i održavanje natjecanja “Hrvatski KUP florista” i “Međunarodno natjecanje učenika srednjih poljoprivrednih škola u aranžiranju cvijeća”. Natjecanja florista i učenika bit će zatvorena za javnost, ali će nakon ocjenjivanja biti izložena i moći će se pogledati tijekom cijelog trajanja izložbe – poručuju iz organizacije Floraarta.
Na zapadnom i istočnom otvorenom dijelu jezera Bundek organizirat će se prodaja po pristupačnim cijenama kaktusa, trajnica i cvijeća. Važan dio izložbe bit će edukativni program na otvorenom prostoru kroz brojna predavanja i prezentacije.
Bude li sve po planu, nakon lanjske stanke zbog koronavirusa, ljubitelji cvijeća i prirode u svibnju će moći uživati u prekrasnim cvjetnim kompozicijama ovogodišnjega Floraarta koji organizira Zagrebački holding – podružnica Zrinjevac, a suorganizator je Grad Zagreb.
Video: Do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Živio Marshall..