Prve asocijacije na pojam zalagaonice mnogima od nas scene su iz tužnih filmova u kojima junaci suočeni s bijedom teška srca prodaju artefakte iz obiteljskog nasljeđa, no nerijetki će odmah pomisliti i na kadrove iz popularne američke reality serije “Pawn Stars”. U zagrebačkoj stvarnosti, pak, čini se da više njima nalikuju jer, kažu, zalagaonice u metropoli mjesta su živahne trgovine, nadmudrivanja, razmjene informacija i kvartovskih ćakula. Ima ih dvadesetak, a na pragu jedne od njih, Zalog.hr u Ozaljskoj, dočekali su nas njezin suvlasnik Igor Barišić i radnik Ivan Peko. Barišić je uz poslovnog partnera Nikolu Vranješa suvlasnik dva brenda, lanca zalagaonica Zalog. hr i otkupa zlata Otkupi.hr. U posao su krenuli 2011. i od tada se šire pa danas imaju nekoliko poslovnica u gradu. Njihova zalagaonica na Britancu bila je prva takva u Hrvatskoj.
– U početku ljudi nisu htjeli ulaziti. Gledali su izlog, sramežljivo kucali jer su mislili da otkupljujemo stvari za sitan novac i zarađujemo na tuđoj nesreći, što je potpuno kriva predodžba. Više od 90% onih koji su založili vrate se po predmet i otkupe ga, što nam je jako drago jer tako poslovanje postaje brže, a prodaja sigurnija – upućuje nas u tajne biznisa Igor Barišić dok ulazimo u prozračan prostor u čijem se izlogu nalaze sunčane naočale, satovi, mobiteli, nakit... Na policama pak stoje kojekakve drangulije, neke od njih posve neočekivane poput mesoreznice, snowboarda, vreće za boks, električnih gitara, dalekozora, igara za PlayStation 4...
Novine s naslovnicama sportskih uspjeha
Usprkos imenu, zalog nije baš najsretnija riječ kojom se opisuje djelatnost zalagaonica, objašnjava nam Barišić. Zalog daju banke, a ovdje predmet ne zalažete, jer ne postoji kamatni sistem, već ga dajete u rezervaciju, a time ostvarujete i pravo prvootkupa. – Na primjer, ako odlučite rezervirati svoj mobitel i ja ga procijenim na 1000 kuna, kao prvootkupitelj možete ga otkupiti za 1100. Ako odustanete, drugima ga prodajemo za višu cijenu, oko 1400 kuna – opisuje Barišić kako stvar funkcionira te ističe da prije no što odredi cijenu, provjerava proizvode u online oglasnicima. Cijena je uglavnom 30% niža od tržišne, a u nju nije uračunat PDV jer je on već plaćen kada je proizvod kupljen. Da biste ponovno otkupili svoj založeni predmet, rok je mjesec dana, no za svoje klijente ima razumijevanja pa se katkad po dogovoru produljuje.
– Dobar odnos s klijentom nam je na prvome mjestu. Zbog toga nam je logo rukovanje. Dolazi nam puno ljudi iz cijele Hrvatske jer nudimo dobar dil, marže nisu fiksne i o svemu se možemo dogovoriti – kaže on. Neki od založenih predmeta vrlo su vrijedni. Najviše cijene postiže nakit s dijamantima, zlatni prsten sa dva lica, odnosno s dijamantom i rubinom, te prsten od zlata i dragog kamenja istočnjačkog brenda Zoughaib. Pokazuje nam i prsten s oniksom, sedefom i dijamantom slavnog brenda Petrus. Posjeduju i primjerak Biblije s 24-karatnom pozlatom, a veliku vrijednost postižu i satovi marke Rolex i Omega, no možda najzanimljivija “čuka” ona je marke Jaguar. Najvredniji predmeti koje imaju, kažu, pohranjeni su u sefu u banci, a najstariji artefakti koje nude su raspelo iz 16. stoljeća te sablja koja visi na zidu iznad pulta, stara oko 200 godina. Među založenim i otkupljenim stvarima mogu se pronaći stari pisaći strojevi, militarija iz Prvog i Drugog svjetskog rata te primjerci novina, od kojih su Barišiću posebno dragi oni čije naslovnice slave velike hrvatske sportske uspjehe, osvajanje bronce u Francuskoj ‘98. te Ivaniševićev trijumf u Wimbledonu tri godine kasnije. Hvali se i da je nedavno nabavio potpisani dres koji je na utakmicama Reala nosio Luka Modrić.
Barišiću je posebno drag i antikni kirurški pribor koji je nedavno otkupio te ručno izrađen set za majstora koktela upakiran u torbu od također ručno izrađene talijanske kože. Set je impozantan, no zasad nema pretjeranog interesa jer, kaže, usprkos cijeni nižoj od tržišne, kafići i barovi koji bi inače kupili takvo što, zbog koronakrize štede. Stvar funkcionira slično kao na online oglasnicima, no najčešći su im klijenti osobe koje svoje stvari ne žele prodavati tako, već traže posredništvo u procjeni vrijednosti.
S vrata lupe nerealnu cijenu
– Klijenti su zadovoljni pa nam se vraćaju jer im pomažemo da se riješe stvari koje im ne trebaju ili dođu do novca za izvanredne troškove. Nije rijetkost da nam studenti založe bicikle kada trebaju platiti godinu ili građani nakit i tehnikaliju kada moraju hitno podmiriti neki račun ili kaznu za parking – napominje. Procjena vrijednosti je, ističe, besplatna. Pri dogovaranju cijene nema previše cjenkanja jer Zagrepčani nemaju taj mentalitet, primjećuje zalagaoničar. Njegov zaposlenik Ivan Peko, koji već nekoliko godina radi ovdje, kaže da svaki dan puno uči o psihologiji. – Ima onih koji s vrata lupe nerealnu cijenu. Tako je bilo s ovom vrećom za boks. Ušao je tip i kao iz topa ispalio da za nju traži 1800 eura jer je ručni rad. Isprva sam pomislio da je to vreća na kojoj je boksao Muhamed Ali, no onda sam istražio stvar i vidio da se takve nove vreće prodaju za 800 kuna pa je morao spustiti cijenu – prepričava dvadesetsedmogodišnjak koji je diplomirao ekonomiju i najprije radio kao računovođa, no potom se zaposlio ovdje jer mu se sviđa dinamika posla. Neki se, kaže, ljute ako u startu ne pristane na njihov bombastičan iznos pa uvrijeđeno odmarširaju iz poslovnice, drugi su uporni, treći slatkorječivi... Ti su, dodaje, najopasniji. Građani, kažu nam, najčešće zalažu tehnikaliju, mobitele, laptope i tablete te zlato i nakit, slike i bicikle. Još im se nije dogodilo – smiješeći se kaže Barišić – da im netko založi jahtu, kuću ili automobil. Toga, kaže, ima samo u filmovima.
– U siječnju smo u zalog zato dobili gumenjak, gliser dugačak tri i pol metra. To je bio šou. Poslan nam je poštom pa smo ga morali napuhavati pred poslovnicom da utvrdimo je li ispravan. Stvari iz njihove zalagaonice otkupljuju oni koji su shvatili da ovdje mogu naći kvalitetne proizvode po nižoj cijeni nego u običnim trgovinama. Primjerice, već spomenuta mesoreznica u trgovini košta oko 300 kuna, a u Zalogu možete je kupiti za samo 70. Cijena Ray Ban naočala u optikama je između 700 i 1000 kuna. U Zalogu ih dobijete za oko 500. Prijevara nema jer ne ulaze u rizik. Surađuju s najboljim gradskim procjeniteljima, a bicikle i mobitele bez papira ne otkupljuju. Koronakriza je utjecala i na njihovo poslovanje. U vrijeme tzv. lockdowna otkup je stao, funkcionirala je jedino online prodaja. Posao se postupno normalizira, no zasad ne bilježe pojačan otkup. – Prije korone otkupljivali smo oko 50 mobitela mjesečno. Sada ih otkupimo oko šest – govori Barišić te dodaje da usprkos padu prometa nije smanjivao plaće svojih četrnaestero zaposlenika, niti dijelio otkaze. Dok smo razgovarali, u poslovnicu ušao je čovjek srednjih godina sa sunčanim naočalama u ruci. – Koliko mogu dobiti za ovo? – pitao je s vrata, a Ivan se odmah bacio na posao.