SDP oštro o žičari: Gdje su kristali za 19 tisuća eura po metru?

Zbog čega su neke stavke poskupjele za čak 200 posto, zašto je ukupna cijena sljemenske žičare narasla za sto milijuna kuna, kako to da prilikom izgradnje nisu korištena sredstva iz fondova iz EU pa će kredit otplaćivati generacije Zagrepčana, samo su neka od pitanja na koja još uvijek nemamo odgovor. Neka su od njih postavljena su prošli tjedan na Odboru za kontrolu Skupštine Grada Zagreba gdje također ništa nije rasvijetljeno, a bit će postavljena i sutra na 38. sjednici Gradske skupštine, kazali su jučer članovi SDP-a Zagreb na press-konferenciji održanoj pred donjom postajom sporne žičare.

Građane zanimaju troškovi

– Umjesto da na Odboru dobijemo odgovore, razgovaralo se o autoru sedmosatnog dokumentarca o žičari. Građane ne zanima autor filma, već troškovi koje će morati platiti. Iz gradskog proračuna za žičaru izdvojeno je dosad 27 milijuna kuna, što je 3,8% ukupne vrijednosti projekta čija se cijena popela na gotovo 700 milijuna. Kredit za žičaru neće otplaćivati gradonačelnik, već buduće gradske uprave i građani Zagreba – rekao je Darko Liović, predsjednik Odbora za kontrolu Gradske skupštine. Oko žičare postoje stotine spornih pitanja, no nijedan konkretan odgovor. Ne zna se ni koliko će biti troškovi održavanja pogona, kao ni cijena ulaznice – dodao je.

Potpredsjednik gradske skupštine, Matej Mišić bio je uz Renata Peteka prvi koji je u gradskom parlamentu pokrenuo ovo pitanje otvorivši za Silvestrovo 2018. bocu šampanjca na staroj postaji tada nepostojeće žičare. Istog je dana gradonačelnik imenovao izvođača radova, Gip Pionir, a tri tjedna poslije sjeo u bager te otvorio radove na projektu tada vrijednom 350 milijuna kuna i najavio prvu vožnju u proljeće 2020. U međuvremenu, sljemenska žičara još uvijek nije otvorena, a troškovi su se popeli na oko 650 milijuna kuna.

Sve je neprimjereno brdu

– Naša najskuplja žičara u Europi košta 19.000 eura po metru trase. Ona u Matterhornu je obložena Swarovski kristalima, a stajala je 11.000 eura po metru. Pitamo se i zašto pri građenju nisu korištena sredstva EU jer u tom slučaju se troškovi ne bi mogli povećati u ovom iznosu, već je putem ZET-a podignut nepovoljan kredit od 537 milijuna kuna. Građani Zagreba u idućih će 15 godina samo na kamate izdvojiti 112 milijuna kuna. Prva rata od 50 milijuna kuna sjeda nagodinu – kazao je Mišić. Odgovore koje nisu uspjeli dobiti od Grada, Mišić se nada da će dobiti od DORH-a koji zasad nije pokrenuo istragu, no USKOK je krajem studenog počeo provoditi izvide o gradnji žičare.

Predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras istaknuo je pak kako je čitav projekt gradske žičare neprimjeren planini, gradu, stanovnicima i kvartu u kojem se nalazi.

– Žičara je spomenik tome kako se ne treba graditi i kako se poslovi koje plaćaju građani ne smiju obavljati pod sumnjivim i netransparentnim okolnostima. Mogli smo biti racionalniji i izgraditi 20 umirovljeničkih domova, 40 škola i čak stotinu vrtića u Zagrebu – naveo je Maras.