Simboli grada nastali za Univerzijadu povijest su o kojoj treba raspravljati

Već je 30 godina prošlo od održavanja jednog od najupamćenijih događaja u gradu Zagrebu. Zahvaljujući i novim gradskim sportskim hramovima poput Arene, vidio je Zagreb brojne velike sportske događaje, međunarodna košarkaška i rukometna prvenstva, vrhunski hokej, no ipak ništa od toga nije dosegnulo karizmu Univerzijade.

Naravno, 1987. godina daleko je od današnjeg doba visokog ritma, sveučilišne su sportske igre nešto što se godinama čekalo. A čekanje se i opravdalo, priznanja su stizala sa svih strana.

A i bio je to događaj koji je tražio izvanredne napore. Za regatne staze te uređivanje zapadnoga i istočnog jezera potrebno je bilo ispod vode iskopati milijun kubika zemljanog materijala, bilježi prije tri godine neke činjenice o Jarunu specijalizirani magazin Građevinar. Mijenjao se i pokrov Ledene dvorane površine 5700 kvadrata, renoviran otvoreni bazen na Šalati. Uz brojne sportske objekte stigli su i novi Autobusni kolodvor, novi ulaz u Zagrebački velesajam, novi hoteli Holiday, I i Panorama, izgrađen je novi press-centar koji je nakon Univerzijade postao novinskim redakcijama, preuređen glavni gradski trg.

Ne zaboravimo Draženovu dvoranu koja je sufinancirana. Svi su ti zahvati, prema stručnjacima iz Građevinara, stajali preračunano današnjih 3,2 milijarde dolara. Gradonačelnik je Milan Bandić lijepo obilježio 30 godina velikog sportskog događaja koji je ondašnje gradsko vodstvo dobro iskoristilo za poljepšanje grada. Priznanja su dobili još živući organizatori Univerzijade. No, svi ti objekti koji su i danas simbolima grada gotovo su ostali netaknuti nakon preuređenja za Univerzijadu.

Mahom bi oni trebali još jedan događaj sličnog intenziteta kako bi se ponovno doveli u red, a u priču bi se pri tome trebao uvući i stadion u Maksimiru. Na takvu investiciju teško da bi netko imao prigovora, to je povijest o kojoj bi se u gradskoj Skupštini doista trebalo raspravljati i koja bi morala postati budžetskom stavkom.