U gradu postoji 999 atomskih skloništa koja su uglavnom zapuštena. No, pronašli smo i ona u kojima život ipak nije zamro te su se njihovi prazni prostori pretvorili u kultna okupljališta i mjesto kreativnih projekata. Atomsko sklonište u Vrapču, u osnovnoj školi grofa Janka Draškovića, ima jedinstvenu priču. Boris Novković, Hladno pivo, Dino Dvornik, Tony Cetinski, Nina Badrić... njezin su dio.
Soulfingersi do jutra
Naime, četiri prostorije unutar skloništa već 15-ak godina služe mladim neafirmiranim bendovima kao prostor u kojem mogu neometano održavati probe i svirke. – Ovamo dolaze ljudi koji mogu raditi buku, a u ovom skloništu odrastale su generacije. Bilo je mnogo sretnih trenutaka i nešto manje tužnih. A najviše dobre muzike – kaže Ivan, voditelj s kojim razgovaramo dok u dvije susjedne prostorije trešte metal i rock.
– Ovo nije mjesto za provode nego za svirku. One koji se namjeravaju zabavljati odmah izbacim – kaže voditelj.
No, ipak je nekome dopustio “tulumarenje”, i to Soulfingersima, koji su znali doći u prostorije u subotu u 11 navečer te su “prašili” do 5 ujutro. A najljepši su trenuci slušati svirku nekih novih klinaca koji imaju talenta, govori Ivan. – Ja sam odrastao u ovom skloništu uz muziku, a sad dolaze novi. No, žao mi je jer se 98 posto njih ne može probiti na hrvatskoj estradi – kaže. Fotografija atomskog skloništa u školi J. Draškovića krasi i omot jednog albuma Hladnog piva.
Bolji uvjeti za rad
Nešto drukčiju, a opet neuobičajenu priču ima i sklonište u Utrini, u Prilazu Rudolfa Strohala. U njemu već deset godina djeluje stolnoteniski klub Novi Zagreb koji vodi obitelj Cvitković – otac Nenad te Dario i Senka. Uz djecu i odrasle, treniraju i djecu s invaliditetom. Osnivači su i Hendiping lige koja djeluje već sedmu godinu zaredom. Postižu zavidne rezultate, bili su i prvi klub u Europi u natjecanju djece s teškoćama u razvoju.
Trenutačno u klubu trenira stotinjak korisnika s različitim tipovima invaliditeta, a mi smo zatekli 23-godišnjeg trenera Darija Cvitkovića u treningu s osnovnoškolcima.
Iako su zadovoljni, nedostaju im, kažu, bolji uvjeti za rad poput ventilacije, jeftinijeg grijanja i krova koji ne prokišnjava. Inače, u Zagrebu je od ukupnog broja skloništa njih 715 u stambenim objektima, 150 u ustanovama, a 134 u poduzećima.