Prvo hrvatsko craft pivo skuhano je upravo u njihovu pogonu, iz kojeg izlaze kapljice u kojima uživa već nekoliko generacija, ali i boce koje pripovijedaju povijesne priče i legende. Riječ je, dakako, o Pivovari Medvedgrad, koja je u protekla tri desetljeća proizvela na stotine craft piva različitih tekstura, okusa, boja i mirisa, a početaka se, u povodu 30. rođendana, prisjećaju njezini današnji vlasnici, braća Ivan, Nikola, Petar i Luka Nauković, koji su posao preuzeli od roditelja.
Prvo kuhanje i dan koji se ne zaboravlja
– Naš otac Ivo, koji je po struci inženjer strojarstva, u Pregradi je pokrenuo obrt koji se bavio proizvodnjom predmeta od metala. S godinama je obrt rastao, prebacio se u Zagreb te ubrzo postao vrlo respektabilna tvrtka koja je izrađivala svakakve stvari za potrebe kemijske i prehrambene industrije. Otac je oduvijek bio kreativan i proaktivan, imao je poduzetnički duh pa mu je sinula ideja o pokretanju pivovare, ali fokus nam je u početku bio na proizvodnji opreme za preradu piva – govori najstariji brat Ivan. No, ubrzo se u njihovoj radionici na križanju Savske i Vukovarske skuhalo i prvo pivo, a dan službenog otvaranja, u prosincu 1994., kaže, neće nikada zaboraviti.
VEZANI ČLANCI:
– Oduvijek sam bio odličan đak i nikada prije nisam radio gluposti. Bio sam sedmi razred i to je bio posljednji dan nastave, uoči zimskih praznika. Svi kolege iz razreda poredali su se oko učiteljice, a ja sam iskoristio priliku i došao na ideju kako bi bilo fora baciti petardu kroz prozor. No prva je pala u snijeg i ugasila se pa mi je prijatelj rekao da je moram malo duže držati kako bi pukla u zraku. Tako sam i napravio, no pukla mi je u ruci i nisam mogao na otvaranje pivovare, a kao najstariji brat jedini sam imao priliku – prisjeća se Ivan.
U početku se, nadovezuje se Luka, pivovara i nije trebala zvati Medvedgrad, već Četiri dečka. Na to su oca Ivu inspirirala upravo njegova četiri sina, a prva piva trebala su nositi nazive po kartama, odnosno Tref, Herc, Karo i Pik. Inspiracija za konačni odabir pak potekla je od stare bavarske tradicije prema kojoj su se pivovare nazivale po najbližoj srednjovjekovnoj utvrdi, što je u zagrebačkom slučaju Medvedgrad, a to je povuklo i nazive piva. Današnji stalni postav tako broji njih šest, Zlatni medvjed, Grička vještica, Baltazar, Fakin ipa, Crna kraljica i Dva klasa. No, iz godine u godinu popis se povećava sezonskim pivima među kojima su i Ljeto u Zagrebu, Vragec te Crni Jack.
– Tijekom godina smo se uključivali i u brojne humanitarne akcije u sklopu kojih bismo dio priloga od prodaje donirali. Tako je nastalo i Sretno dijete kojim smo podupirali udruge koje pomažu djeci, a bio je tu i Zeko je reko koji smo razvili kako bismo pomagali udrugama za zaštitu životinja – ističe Petar.
Lagere uz bogatu gastroponudu danas možete kušati u njihova četiri ugostiteljska objekta, u pivnicama Medvedgrad u Ilici i na Samoborskoj cesti, u Pivnici Mali Medo u Tkalčićevoj te u Fakin craft baru u Vukovarskoj.
– Svako naše pivo, što insinuiraju i nazivi, mora pripovijedati neku priču. Tako ćemo u ovoj, slavljeničkoj godini, izbaciti i pet novih kroz koje ćemo široj publici ispričati o svemu što nas je obilježilo u ova tri desetljeća, kako je pivovara nastala i slično – najavljuje Nikola.
Zašto je namještaj pomalo masivan
U pogonu u Huzjanovoj, gdje se nalaze od 2019., piva se, kažu, proizvode na tradicionalan način, ali na modernoj opremi, i to isključivo od prirodnih sastojaka.
VEZANI ČLANCI:
– U vodu zagrijanu na točno određenoj temperaturi dodaje se najbolji slad i pritom se oslobađaju šećeri koje poslije kvasac koristi u fermentaciji kako bi proizveo alkohol i CO2. Nakon toga pivo se prebacuje u kadu za cijeđenje gdje se odvaja tekućina natopljena šećerom od tropa koju poslije prosljeđujemo stočarima kao prvoklasnu hranu za goveda. Zatim se ta sladovina kuhanjem sterilizira i u nju se dodaje hmelj, a nakon toga se prebacuje u takozvani vrtložnjak gdje se posljednji ostaci hmelja odvajaju od tekućine – objašnjava Ivan.
Time, dodaje, završava prvi proces proizvodnje piva, nakon čega slijedi hlađenje i fermentacija tijekom koje se dodaje kvasac koji od sladovine proizvodi mlado pivo. Postupak traje četiri tjedna, za to se vrijeme formiraju okusi, arome i boja, a potom slijedi finalna faza, odnosno pakiranje, koje je, napominje, jednako važno kao i proizvodnja.
Sve čime raspolažu, kako u proizvodnji tako i u ugostiteljskim objektima, od strojeva i hladnjaka pa do kukica za vješanje kaputa, napravili su sami. Iz njihove je radionice i namještaj, poput stolova i stolaca, uz koje se također veže anegdota. – Svi koji su ikad posjetili bilo koju od naših pivnica znaju da nam je namještaj pomalo masivan. Kada smo ga izrađivali, stolar je upitao našeg oca kakve dimenzije želi, on nije znao pa je doveo svog "najvećeg" prijatelja kako bi lakše izmjerio – otkrivaju braća.