SOS Zagreb: U dvije godine nije započeta niti jedna obnova stambenih zgrada

Dvije godine nakon zagrebačkog potresa je sve isto, nepromijenjeno, neobnovljeno, gotovo netaknuto.  Rezultati rada: dva ministra, dva gradonačelnika, dva zakona, jedna obnovljena škola, jedna srušena zgrada i niti jedna započeta obnova stambenih zgrada - podsjetili su na stanje u metropoli iz inicijative SOS Zagreb ususret godišnjici potresa.

U zagrebačkom potresu, kažu, oštećeno je 6000 objekata do sada je srušena jedna zgrada dok njih 5999 čeka svoj red obnove. 

- Dvije godine od zagrebačkog potresa niti jedna višestambena zgrada nije niti počela post-potresnu obnovu po Zakonu o obnovi. Sve što je u procesu obnove je rezultat samoobnove, odnosno napora građana, vlastitih sredstava, uloga vremena i zdravlja. No,
samoobnova nije i ne smije biti rješenje za obnovu Zagreba nakon potresa. Građani traže da Država, Vlada i Grad budu motor i mašina provedbe obnove nakon potresa, a ne da njihova birokracija i administracija budu njezin kočničar - govore iz SOS Zagreb

Predano je, dodaju više od 1000 zahtjeva za povrat sredstava za hitne sanacije za koja do danas građanima nisu isplaćena sredstva. Riječ je o sredstvima za sanacije oštećenja dimnjaka i zabatnih zidova.

- Građani su se zadužili kod banaka, podigli pričuve i do 15 kuna po četvornom metru, što ih sprječava da sami ulaze u eventualna nova zaduženja i financiranje samoobnove. Traže hitnu isplatu sredstava na ime hitnih sanacija, hitan kontakt Države, Ministarstva, Fonda za obnovu sa svim upraviteljima i predstavnicima suvlasnika kako bi dobili informacije o statusu svojih Zahtjeva i roku isplate te prilagodbu komunikacijskih kanala današnjem vremenu s ciljem brze razmjene informacija i hitne reakcije, pa time i isplate novčanih sredstava. Ljudi i dalje žive u neljudskim uvjetima i već drugu zimu provode u kontejnerima. Potrebna je hitna aktivaciju državne imovine - stavljanje stanova u vlasništvu države u službu te hitnu i prioritetnu uskladu sa strukom oko zamjenskih kuća kroz pojednostavljenje procedura planiranja, projektiranja i izvođenja - navode iz incijative za obnovu.

U ove dvije godine čak ni nakon dva donesena Zakona o obnovi, dodaju, natječaji koje Fond za obnovu raspisuje propadaju jer se projektanti i građevinski izvođači ne javljaju na njih.

- Građani traže donošenje plana obnove po etapama (linijska, blokovska) te hitni i prioritetni sastanak sa udrugama, komorama, udruženjima pri HUP i HGK s ciljem aktiviranje dionika (projektanti, izvođači) kako se ne bi i dalje događala poništenja natječaja zbog nedovoljnog interesa te da se svi natječaji učine međunarodnima kako bi se regrutirali i resursi izvan Hrvatske. Iz EU Fonda Solidarnosti namijenjenog za obnovu zgrada javne namjene do sada je iskorišteno manje od 4 posto sredstava, a rok za iskorištenje 683,7 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti EU je lipanj 2023. Potrebno je hitno ubrzavanje procedura u planiranju i provedbi s ciljem iskorištenja maksimalnog dijela sredstava koja su već uplaćena državi na ime obnove javnih zgrada te poseban fokus na obnovu škola, vrtića, domova zdravlja i bolnica - apelira SOS Zagreb.

Potrebno je, ističu, hitno donošenje i uspostava organizacijskog modela i plana obnove,donošenje ustroja i definiranje jasne vertikale  odgovornosti, a samim time i definiranje obveza, garancija i rokova svih uključenih strana u pokretanje i provedbu post- potresne obnove.

- Imamo potpuno disfunkcionalan Stručni savjet za obnovu koji se od osnivanja do danas, prema javno dostupnim podacima, sastao 3 puta. O planovima i radu Savjeta, sastancima, zaključcima i provedbenom planu javnost nije informirana, stručnjaci ga napuštaju, dok istovremeno brojnost ljudi zaposlenih u administraciji i veličina aparata ostaje kočnica umjesto resurs za brzinu i efikasnost obnove. Građani traže hitno osnivanje Radne skupine koja koordinira svim uključenim stranama - ministarstvima, Zavodima, Fondom, upraviteljima, Udrugama; te hitnu re/organizaciju internih kapaciteta sa jasnim odgovornostima i rokovima, regrutaciju vanjskih kapaciteta te formiranje Savjetodavnog tijela koje aktivno radi na rješavanju pitanja obnove - kažu iz SOS Zagreb.

- 30 godina od osnivanja samostalne države, isto toliko od ustroja slobodnog tržišta, 9 godina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, i 2 godine od zagrebačkog potresa, u Hrvatskoj nije donesen Zakon o upravljanju i održavanju građevina - dodaju.

 Zagrebački potres je, tvrde, na najgori način ogolio problematiku zakonski neregulirane odgovornosti i obaveza prema održavanju i upravljanju imovinom.

- Zagrepčani traže hitno donošenje Zakona o upravljanju i održavanju građevina kojime će se definirati jasne obveze i odgovornosti kako Upravitelja tako i suvlasnika prema vlastitoj imovini, njezinom održavanju i očuvanju vrijednosti. 2 godine od zagrebačkog potresa, SOS Zagreb smatra jednim od ključnih propusta Države, Vlade i Grada činjenicu da javnost i građani nisu osviješteni da su subvencijska sredstva namijenjena za post-potresnu obnovu Grada prilika za građane da obnove svoju imovinu bez vlastitog financijskog troška ili zaduženja. Za očekivati je da će u dogledno vrijeme iz dva razloga trošak post-potresne obnove biti prebačen na teret građana i suvlasnika: isteći će vremenski rok za iskorištenje sredstava Fonda solidarnosti namijenjenih obnovi javnih zgrada, zbog čega će država posegnuti u sredstva namijenjena obnovi višestambenih zgrada; promjenama zakona i regulative, za očekivati je da će u nadolazećem periodu obnova postati obaveza o vlastiti trošak suvlasnika - zaključuju iz SOS Zagreb.