Spremni za potres – uz 350 tisuća letaka za 45.000 kuna

Javna vatrogasna postrojba tijekom 2014. godine obavila je 2967 intervencija. Tako je ukupno 5730 pripadnika Javne vatrogasne postrojbe gasilo 958 požara, dok su sudjelovali i na ukupno 1690 tehničkih intervencija. Dobrovoljna vatrogasna društva obavila su ukupno 1276 intervencija u kojima je sudjelovalo 4666 vatrogasaca. Hrvatska gorska služba spašavanja, koja djeluje na području Medvednice, obavila je tijekom 2014. godine 54 potrage i spašavanja, dok su godinu ranije, 2013., sudjelovali u 121 hitnoj intervenciji.

Nešto više od 45 tisuća kuna plaćeni su informativni leci o ponašanju u slučaju razornog potresa u Zagrebu, o lokacijama šatorskih naselja u slučaju katastrofe i putu evakuacije.

Spremna šatorska naselja

Spomenute letke, njih ukupno 350 tisuća, Zagrepčani će dobiti na kućne adrese tijekom idućeg mjeseca. Drugi je to put da Ured za upravljanje u hitnim situacijama na čijem je čelu pročelnik Pavle Kalinić građane informira o ponašanju u slučaju potresa, ilustrirajući im sve prihvatne površine na području gradskih četvrti.

– Molimo građane da ne bacaju letke – poručuje pročelnik Kalinić jer prema izračunima njegova gradskog ureda, za težeg potresa u gradu bi 50 tisuća stambenih jedinica bilo neupotrebljivo.

Za takve katastrofe najugroženiji bi bili stanovnici Gornjeg i Donjeg grada, dok se u južnom dijelu Zagreba predviđaju manja razaranja uzrokovana potresom.

– U centru grada zgrade su stare. Tako bi Ilica, Cvjetni trg i cijeli Gornji grad zasigurno bili najugroženiji ne samo zbog stare gradnje nego i zbog brojnih preinaka na zgradama, poput izloga, jer radeći ih, malo se marilo o statici. Novije zgrade takvih problema ne bi trebale imati – poručio je Kalinić.

Upravo stanari spomenutih dijelova Zagreba u slučaju snažnog potresa imaju osam prihvatnih površina – Trg kralja Tomislava, srednjoškolsko igralište u Klaićevoj ulici, park Zrinjevac, Tuškanac, Trg svetoga Marka, Trg sv. Katarine, Ilirski trg i Cmrok. Sesvećani bi se, primjerice, trebali skloniti kod OŠ Luka ili na parkiralište kod željezničkog kolodvora.

Osim prihvatnih površina, u gradu bi se u slučaju katastrofe podizala i šatorska naselja koja su među ostalim moguća na Bundeku, Jarunu, Hipodromu, dvorcu Brezovica, Parku mladenaca, ŠRC Peščenici. U spašavanje građana u slučaju takve katastrofe, osim svih raspoložih jedinica, izašlo bi i 550 pripadnika obučenih za izvlačenje iz ruševina.

Manje intervencija

Gradski ured za upravljanje u hitnim situacijama, koji ove godine raspolaže s 20,553.000 kuna proračunskog novca, tijekom 2014. godine obavio je ukupno 21.059 hitnih intervencija, što je 2551 intervencija manje nego tijekom 2013. godine. Najveći broj hitnih intervencija obavile su ekipe Zavoda za hitnu medicinu.

– Najveća i svakako najkompleksnija intervencija tijekom prošle godine bilo je gašenje požara u pogonu CIOS-a gdje se prvi put požar u Zagrebu gasio i iz zraka – rekao je Kalinić.