– Do prije dvije godine, ovdje je bilo lijepo živjeti. Djeca su se igrala pred zgradama, mi smo uredili parkić, a bicikle smo mogli komotno ostavljati ispred ulaza u stanove. Znate kako je u malim zajednicama, svatko zna svakog, pa i ako je od susjeda nešto posudio, odmah bi vratio – tako kazuju stanovnici Dugava, Mila Mandić, Marijana Dovšak te Anita i Nikola Prib, koji žive u najnovijem dijelu kvarta, uz hotel Porin, nekad objekt s tri zvjezdice za turiste, a danas privremeni dom tražiteljima azila.
Kradu bicikle, razbijaju...
Kako kažu Dugavljani, dolaskom novih stanovnika sve se promijenilo.
– Djeca prije mraka moraju kući. Ako i ostanu negdje, idemo po njih. Bicikle su nam ukrali, vidimo ih, voze se na njima. Susjedu su provalili u stan u prizemlju, a neki od stanara odselili su se i prodaju stanove – govori Mila Mandić. Nije do rasizma prema azilantima, koji dolaze iz Maroka, Alžira, Iraka, Somalije, objašnjava Mandić, već do kulture ponašanja. A ona, dodaje Marijana Dovšak, ne postoji.
– Preko dana je mir. A navečer, najčešće oko 22 sata, oni izlaze, u kvart ili na autobus pa u grad. Oni koji ostaju tu, hodaju po krovovima hotela, deru se, razbijaju, piju, zvižde za tinejdžerkama i tako do jutra – kaže Dovšak te dodaje kako je policija čest gost u tom dijelu kvarta. Ali to ne pomaže. Naravno, dodaje bračni par Prib, u hotelu nisu samo mladići, već i obitelji s djecom.
– Dva Iračana išla su s mojim sinom u školu godinu dana. Kad bih vozila svoje dijete, pokupila bih i njih ispred hotela. Dolazili su nam na igranje. Jasno nam je, oni se negdje moraju smjestiti, ali za sve postoje pravila. Ako se mi moramo ponašati u skladu s njima, ne bi li trebali i oni – pita se Dovšak sa susjedima sjedeći u parku koji su sami napravili, a iz kojeg su morali maknuti stol jer bi azilanti tamo redovito imali piknike, kažu Dugavljani, i ostavljali nered. Hotel Porin, koji je nekoć pripadao Željezničkom ugostiteljstvu, odnosno HŽ-u, a njegovi su gosti bili većinom folkloraši, sportaši, djeca na maturalcima, danas je dom za oko 250 azilanata koji čekaju stalni smještaj u Hrvatskoj ili su tek na proputovanju do konačne destinacije.
Od 2004. samo 80 azila
Od 2004. Hrvatska je odobrila svega 80 azila, od čega je 30 supsidijarnih zaštita, tj. dozvola za boravak u Hrvatskoj, jer ljudima u njihovoj zemlji prijeti neka \"ozbiljne nepravda\", kako se navodi na web stranicama MUP-a. Tražitelji azila u Hrvatskoj, prema MUP-u, imaju pravo na odgovarajući smještaj što podrazumijeva hranu, odjeću, nužne higijenske potrepštine i novčanu naknadu.
>>Zagreb: Marokanci privedeni zbog sumnje da su silovali djevojku