Više od dva milijuna prostornih metara šljunka prošle je godine nezakonito iskopano na stotinama lokacija širom Hrvatske, a najviše ih je u Zagrebačkoj županiji. Država je pritom oštećena za oko 100 milijuna kuna. Ipak, ove godine te su brojke smanjene zbog strožih kazni i većih ovlasti inspekcije u borbi protiv nedopuštene eksploatacije šljunka, među ostalim i na području Zagreba, tvrde u Rudarskoj inspekciji pri Državnom inspektoratu, mjerodavnoj za taj problem. Iako nemaju službene brojke za ovu godinu, njihove tvrdnje potvrđuje i statistika Zelenog telefona naše najveće ekološke udruge Zelene akcije, na koji Zagrepčani godinama prijavljuju bilo kakvo onečišćenje okoliša, a to udruga dalje istražuje i prijavljuje mjerodavnima. Prema kazivanju Vere Petrinjak, aktivistice Zelene akcije koja je sudjelovala u brojnim akcijama inspektorata u uklanjanju nezakonitih šljunčara, Zeleni telefon koji je prošle godine bio zatrpan brojnim tužbama građana na to, u posljednjih nekoliko mjeseci nije primio niti jednu sličnu dojavu.
Lani je nedopuštena šljunčarenja u Zagrebačkoj županiji bilo veoma mnogo, naročito u mjestima Velikoj i Maloj Kosnici, na Ranžirnom kolodvoru, u Gradićima na području Velike Gorice, Ježdovcu, Brezovici, Čehima, Odranskom Obrežu na području Novog Zagreba i u Maloj Rakovici na području Samobora. Stoga je početkom ove godine Državna inspekcija zakonom dobila veće ovlasti u borbi protiv toga, rekao je Pero Kovačević, tajnik i koordinator pri Državnom inspektoratu.
- Prije smo samo mogli zatvoriti nezakonitu šljunčaru, prijaviti prekršitelja i zabraniti mu rad, nakon čega je morao platiti smiješno niske kazne, od 200 do 400 kuna. Šljunčarenje se nastavljalo jer se prekršiteljima više isplatilo plaćati kazne nego sve potrebno za zakonito bavljenje šljunčarenjem. Sada osobama možemo i oduzeti kamione i bagere kojima iskopavaju šljunak, a to im je zapravo najteži udarac jer nije lako nadoknaditi skupu opremu. Osim toga, kazne su se više nego ustostručile. Za taj prekršaj osoba sada mora platiti između 40.000 i 250.000 kuna! Potom na fotografskim snimkama iz zraka može se precizno ustanoviti koliko je počinitelj iskopao šljunka pa uz navedenu kaznu, osoba mora platiti i sav novac zarađen prodajom šljunka. Sve to učinilo je nezakonito šljunčarenje vrlo riskantnim oblikom sive ekonomije - objašnjava Kovačević, i navodi primjer tvrtke koja je lani nezakonito šljunčarila na području Velike Gorice, a sada, u postupku koji je već u završnoj fazi na Trgovačkom sudu, mora vratiti nezakonito stečenu imovinu, i to 11 milijuna kuna, a oduzeta joj je i sva oprema. Ipak, problem time neće biti iskorijenjen.
- Nakon tih postroženja, mnogi su počeli novi, prividno zakonit oblik šljunčarenja. Dobiju dozvolu za gradnju ribnjaka, iskopaju golemu rupu i prodaju šljunak, iako je zakonom točno određena količina koja se može iskopati. Često i osoba koje je vlasnik zemljišta misli da na njemu može neograničeno kopati i prodavati šljunak, a zapravo može iskopati samo male količine šljunka potrebne za, primjerice gradnju kuće, a sve ostalo na dubini većoj od pola metra u vlasništvu je države - dodaje Kovačević, koji najavljuje i nove operacije uklanjanja nezakonitih šljunčara.
I. Kovač