Još jedan dašak povijesti u Zagrebu! Udruga Dragodid u dvorištu je Tehničkog muzeja Nikola Tesla prošlog tjedna izgradila ni manje ni više nego – suhozid. Ova udruga, koja je dobila ime po mjestu pokraj Komiže na Visu, bavi se zaštitom i obnovom suhozida.
Na ovu građevinu od prirodnog lomljenog kamena bez korištenja vezivnog materijala naići ćete praktično duž cijele naše obale i u njezinu zaleđu.
Namjera je udruge te spomenike ljudskom radu zaštititi na najvišem mogućem nivou – UNESCO-ovom zaštitom. Kako doznajemo od Miše Renića, jednog od 40 članova udruge, zbog činjenice da suhozida ima po cijelom Sredozemlju moguće ga je zaštititi samo kao nematerijalnu baštinu.
Foto: Sanjin Strukić/Pixsell
– Ovo što gradimo u sklopu radionice u Tehničkom muzeju dvostruki je međašni suhozid. Suhozid je služio za označavanje podjele kakvog posjeda, kao i, recimo, vinograda, kaže Miše Renić, jedan od 15-ak arhitekata u Dragodidu. Doznajemo kako suhozidi imaju važnu povijesnu ulogu. Pojavom epidemije filoksere u Francuskoj i Italiji krajem 19. stoljeća jako je porasla potreba za vinom. Počinje se saditi sve više vinograda, nerijetko i na teško pristupačnim terenima pa je krajolik ubrzano mijenjan upravo suhozidima.
Ovo, jasno, nije prva radionica koju je ova udruga organizirala. Cilj je očuvati ovu vrijednu baštinu i educiranjem ljudi te motiviranjem da se njihova gradnja stalno potiče.
– Suhozid je sve popularniji. Na radionice nam ljudi dolaze upravo s namjerom da si ga i sami izgrade. Nije lako, računate unaprijed da će vam prva dva pokušaja propasti, a onda treći u pravilu uspijeva – kaže Renić koji ističe i kako smo zemlja s najvećim brojem suhozida po glavi stanovnika. Na stranicama udruge naći ćete pravila kako ga graditi, a kako suhozid izgleda uživo možete vidjeti u dvorištu Tehničkog muzeja Nikola Tesla.
Sta su to kamenjarci sagradili grudobran posto misle da su osvojili Zagreb i sada treba sve uciniti da se ostvareno bez borbe zadrzi ako treba i oruzjem.