Kad ćeš kiša?

Suša u Zagrebu: Presušila 23 potoka

Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
maksimir
Foto: Anto Magzan/PIXSELL
kustošak
Foto: Anto Magzan/PIXSELL
voda
18.08.2012.
u 16:27
Stabla se suše kao usred jeseni, korita potoka su presušila, a vodostaj Save gotovo je tri metra manji nego obično
Pogledaj originalni članak

Suša koja u Hrvatskoj traje već više od sedamnaest mjeseci nije zaobišla ni Zagreb. Koliko je stanje teško, pokazuje podatak da su ovaj mjesec na mjernoj stanici Zagreb-Grič pale samo 0,4 litre kiše po četvornom metru, a kolovoški prosjek padalina na zagrebačkom području iznosi čak 88 litara po četvornome metru. Od 31 sljemenskog potoka sedam je potpuno presušilo, uključujući potoke Kustošak, Črnomerec i Vrapčak. Od 52 zagrebačka potoka presušila su 23, a u preostalih 29 bitno je smanjen dotok vode.

Žedna zemlja užegla od sunca "krasi" korita zagrebačkih potoka, a vrućina u kombinaciji s prašinom potjerala je s ulica ionako malobrojno stanovništvo koje je u kolovozu ostalo u praznom gradu.

Požutjela stabla

– Oko 25 posto lišća stradalo je prijevremeno zbog posljedica suša. Vatrogasno-interventnim mjerama pokušavamo spasiti što se spasiti da, ali prave posljedice tek će se vidjeti – kaže Ivica Toljan, direktor Zrinjevca. Većina drvoreda po gradu već je poprimilo žutu boju, evocirajući jesen do koje ima još više od mjesec dana, a Zrinjevac kaže kako nisu u mogućnosti zalijevati sve površine jer je to nemoguće.

– Osim Lenucijeve potkove i još nekih površina koje su pokrivene optimalnim sustavom navodnjavanja, kako bi se zadržala potrebna količina vlage u tlu, zalijevamo cvjetnjake i mlade nasade koji su najugroženiji. Voda je predragocjena da bismo se razbacivali njome – kaže Toljan. Zrinjevac za zalijevanje koristi tehnološku vodu iz posebno priređenih bunara, koje se u pet cisterni koriste za navodnjavanje zelenih gradskih površina. Suša je utjecala i na te bunare, kojima je također smanjen kapacitet, pa se s vodom barata oprezno kako i oni ne bi presušili.

Niski vodostaj

Vodostaj Save gotovo je tri metra manji nego obično, a to se odražava i na dubinu Bundeka i Jaruna, no nije ugrožena kvaliteta vode.

– Voda jezera za kupanje redovito se kontrolira i do sada su nalazi pokazali da je voda dobra za kupanje – kaže Andrea Šimag iz Upravljanja sportskim objektima. Osim biljnog i vodnog svijeta, ugrožene su i divlje i domaće životinje koje žive po zagrebačkim ulicama i parkovima.

– Svake godine apeliramo da se tijekom ljeta ostavi voda za ptice i ostale životinje. No, zbog dugotrajne suše ove godine stanje je još gore. Jedno je priroda, a drugo grad gdje životinje ovise o pomoći ljudi – kaže Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

VI
Vito
07:12 20.08.2012.

Stabla se suše kao usred jeseni, korita potoka su presušila, a vodostaj Save gotovo je tri metra manji nego obično Netko se srami što nije bio na satovima bilologije pa senije potpisao uz ovaj članak... Stabla se suše kao usred jeseni, što pak nije točno, budući samo otpada lišće sa stabala jer stablo kad nema dovoljno vode odbacuje suvišno lišće, budući se putem lišća stablo "rashlađuje" ispuštanjem "viška" vode, sokova... Budući viška nema, stablo odbacuje suvišno lišće i tako se štiti od vručine... No, za to je potrbno slušati nastavnike u osnovnoj školi... Ali, zašto slušati kad tata i mama imaju prase, kokoš, tele, koje mogu zamjeniti za dobre, barem prolazne, ocjene...

VI
Vito
07:24 20.08.2012.

vodostaj Save gotovo je tri metra manji nego obično To je zato što više nema triglavskog ledenjakai rijeka Sava više nema dotok vode u izvor kao što je "obično" imala...

VI
Vito
07:33 20.08.2012.

Što se zagreb više širi to će imati manje vode... Kako to mislim? Nekad je zagreb bio pun zemlje koju su danas pokrili betonom i asfaltom... Sad voda više ne prodire u podzemlje, već se kanalima odvodi daleko od prirodnih skupljališta podzemnih voda... Ona skupljališta podzemnih voda pak pumpama iscrpljujemo pa nemaniti dovoljno vlage za korijenje biljaka... Teško shvatiti? Zato i imamo takve članke, a ne zelenilo.. Sad ćemo i ono malo trave kod HSN zabetonirati i stavti fontane u kojima će voda još lakše hlapiti i nestajati... Kao što znanstvenici govore- Svaka izgrađena i zabetonirana površina deseterostruko brže zagrijava okolinu od obiteljske kuće u okruženju vrta i zelenila... A što "mi" radimo? Vrbik je pretvoren iz zelene oaze u betonsko ruglo... Maksimir je sve uži i okruženiji betonom... Svaka nekad obiteljska kućica u cvijeću, danasse pretvara u vručeg betoskog monstruma... No, (građevinsku) mafiju nikad nije zanimala priroda, već zarada...