Starijim osobama u Zagrebu najviše se krše prava na sigurnost i osobno dostojanstvo. Tome su najčešće izloženi na ulici iako poniženja znaju doživljavati i u domovima za starije te u obitelji. Na ulici se svakog petog ispitanika psovalo, ismijavalo ili vrijeđalo, svakog sedmog se opljačkalo, a svakom osmom se fizički prijetilo. No čak 75% starijih osoba u Zagrebu ne zna da kao starije osobe imaju posebna prava, a najviše zabrinjava to što je stariju populaciju obuzela posvemašnja pasivnost kada pri uskraćivanju ili kršenju njihovih prava treba zatražiti zaštitu.
Rezultati su to pilot-istraživanja \"Prava osoba starije životne dobi u Zagrebu\" koje je, s nizom stručnih suradnika, provela zaklada Zajednički put, a predstavljeni su jučer u Klovićevim dvorima u istoimenoj publikaciji autorica Vedrane Spajić-Vrkaš, Ines Vrban i Sivije Rusac.
U istraživanju je sudjelovalo 309 ispitanika, od kojih pola živi u domovima za starije osobe, a pola u vlastitim stanovima ili kućama. Na pitanje osjećaju li da starošću postaju nekome teret, 35% uzvratilo je da nikome nije teret, dok 37% smatra da su teret samima sebi. Za negativnu sliku starenja najvećim su krivcima proglasili političare (40%) i medije (21%). Što se tiče životnog standarda, i oni koji žive u domovima za starije i oni koji žive u vlastitim stanovima, najnezadovoljniji su, ne količinom, već – kvalitetom hrane. Njih pak 90% drži da imaju vrijedna znanja i iskustva koja u društvu nisu iskorištena. Toliko ih i želi da im društvo osigura stjecanje novih znanja i vještina. Njih 30% zanima informatička pismenost, 25% umjetničko izražavanje, a 20% znanje stranih jezika.
Oni koji žive u domovima za starije zadovoljniji su svojim životom nego oni koji žive u svom stanu.