Umjetnost je pobijedila i potres i koronakrizu. Barem se tako čini kada razgledate radove na 55. Zagrebačkom salonu, izložbi suvremene primijenjene umjetnosti i dizajna, čije šarenilo, optimizam i kreativnost djeluju terapeutski. Organizira ga Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) pod vodstvom ravnateljice Ivane Bakal i uz pomoć tajnice manifestacije Maruše Stamać, a prostire se na tri lokacije. U zgradi Tehničkog muzeja Nikola Tesla predstavljeni su keramika, porculan i modni dizajn, u tamošnjoj Hali V smjestio se grafički i produkt-dizajn, a u galeriji ULUPUH-a izložen je nakit. Tema ovogodišnjeg izdanja, “Puls trenutka ili što te pokreće”, poklopila se pak s aktualnim događajima, a umjetnici su je, otkriva nam kustosica izložbe Iva Körbler, izvrsno prihvatili.
Klupko od punjača
– Primijetila sam da imaju sve više problema s plasiranjem svojih radova, što je važan segment, a i htjela sam im temom izići u susret, da se ne osjećaju zarobljeni u kustoskim koncepcijama. Salon je revijalna izložba na kojoj treba biti prikazano najbolje od najboljeg. Nitko nije očekivao da će nas pogoditi potres i izolacija, zbog kojih se velik broj umjetnika osjetio egzistencijalno ugrožen, odnosno frustriran zbog prestanka aktivnosti, a doista su odlično odreagirali na temu – ističe Iva Körbler.
Odgovor na krizu, primjerice, sjajno je vidljiv u radovima Tee Teodorović, koja predstavlja keramička “Pisma sebi”, te Dijane Sokolić, koja je izložila fotelju od toalet-papira, što je jedan od hitova izložbe.
– Pokazala je tako koliko je naša egzistencija krhka, jadna i potrošna, baš kao rola toalet-papira. Mnogi se posvećuju toj situaciji, iako se na prvi pogled djela ne mogu povezati s tim iskustvom. Umjetnici su odreagirali na događaje oko nas pa stoga mislim da je Salon postigao svoju svrhu – zadovoljna je kustosica.
Manifestacija ima dugu tradiciju, no ona smatra da je danas i važnija nego prije tridesetak godina. U centru grada, objašnjava, izgubili smo nekoliko važnih galerija pa nasljeđe ULUPUH-a ima važnu dimenziju u plasmanu radova na tržište. Ovogodišnje je izdanje, pak, i najveće dosad, a i žiri je imao pune ruke posla.
– Prijavilo se 318 umjetnika, što je također najviše dosad, plus je pedesetak pozvanih. Teško je bilo odlučiti jer imamo izniman broj kvalitetnih umjetnika u svim medijima i žanrovima. Žao nam je bilo što smo neke radove morali odbiti jer se žanrovski nisu uklapali, a bilo je i situacija da smo trebali prespavati jer nam nisu izlazili iz glave – govori Iva Körbler.
Pažnju posjetitelja, ističe također, najviše plijeni produkt-dizajn.
– Svi su ludi za namještajem i pokušavaju sjesti na njega. Čuvari ih opominju, no to je možda najbolji kompliment dizajnerima. Grupa, Prostoria i Regional Company rade sjajan namještaj i lampe u najboljoj tradiciji hrvatskog dizajna pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih, bez kopiranja prethodnika. Radom i upornošću plasirali su se na svjetsku scenu pa izvoze i izvan granica EU. Dakle, može se – napominje kustosica.
Smjestio se u Hali V i provokativan namještaj Igora Prodanovića, crveni stolac i kauč sugestivnog imena “Deep Throat” uz koji su izložene igračke za odrasle dizajna Lelo. “Seksi moment” na izložbi nije tu zbog marketinga, kaže Iva Körbler, već zato što smatra da Salon treba pokriti sve aspekte života, od dječjih slikovnica i boca za maslinovo ulje do igračaka za odrasle.
– Lelo ima međunarodno nagrađivan dizajn pa je bilo logično pozvati ih, a Prodanovićev mi je rad otkriće jer nije nimalo vulgaran, već elegantan i seksi. Teško je na tržištu pronaći nešto što ne odlazi u kič, a da je provokativno i drugačije. Nisam igrala ni samo na kartu provokativnosti, već raznovrsnosti. Pa kada mi kažu da Salon nije dosadan, to mi je najveći kompliment – iskrena je kustosica.
I raspon umjetnika koji izlažu je velik, žanrovski i generacijski, dodaje. Prisutni su oni u srednjim dvadesetima, ali i doajeni poput Ljerke Njerš. Usto su se neki slikari prvi put predstavili u keramici, primjerice Gordana Špoljar Andrešić i Bane Milenković.
– Njegove su keramičke cipele jako zanimljive, na tragu poigravanja s dadaističkom negacijom. Nisu nosive, a zanatski su izvrsno izrađene. Tu je i rad Tanje Vučetić, koja pripada tekstilnoj sekciji, klupko od punjača za mobitel koje je probila pletećim iglama kako bi pokazala koliko smo osuđeni na struju – opisuje Iva Körbler.
Hala V s berlinskim štihom
Salon nije međunarodni, no prisutna su tri jaka regionalna imena. Pozvala je, naime, Ranka Novaka, doajena grafičkog dizajna iz Ljubljane, Dalidu Karić Hadžiahmetović, šeficu Odjela za grafiku na akademiji u Sarajevu čiji su plakati osvajali prestižne svjetske nagrade, te Jelenu Blečić, umjetnicu iz Beograda, a njihovim je radovima ugodno iznenađena i publika.
– Na otvorenju su mi rekli da Hala V ima berlinski štih, što mi je i bio neki cilj. Kritike su odlične. Bilo je sitnih prijepora s umjetnicima koji nisu zadovoljni kako su im radovi postavljeni, no neke smo morali zaštititi jer se lako mogu ukrasti. Treba usto imati na umu da je ovo krizni Salon, postav je rađen u okolnostima u kojima nema sponzora za dodatnu tehničku opremu, a ukinuli smo i kotizaciju jer smo htjeli umjetnicima olakšati prijavu – objašnjava Iva Körbler. Ističe i kako je čudi izostanak potpore gradske Turističke zajednice, a nedostatak adekvatne promocije vidi i kao jedan od najvećih problema hrvatske primijenjene umjetnosti.
– Podrška domaćim dizajnerima, primjerice, ima u sebi i rodoljubni moment. Trude se, dobro rade, talentirani su. Radije ću izdvojiti malo više za stolac, kaput ili nakit našeg dizajnera jer shvaćam da će trajati dulje nego nešto konfekcijsko, a sve što je izloženo na Salonu izrađeno je od odličnog materijala koji je kvalitetan i trajan – zaključuje kustosica te poziva da se i sami uvjerite obilaskom manifestacije koja traje do 14. srpnja.
Ima i bogat popratni sadržaj, poput pop-up modnih revija Milene Rogulj i Dore Rubić koje su kreirale i maske te ih podijelile posjetiteljima ili predavanja grafičkog i produkt-dizajnera Davora Brukete o djelovanju unutar struke te plasmanu proizvoda na tržište. Na dan zatvaranja Salona, pak, održava se promocija kataloga te uručenje nagrada za najbolje radove.