Tajni podatak: Koliko pitke vode odlazi na pranje zagrebačkih ulica

Čak tri i pol godine trebalo bi četveročlanoj zagrebačkoj obitelji da potroši količinu vode koju Čistoća utroši na jedno dnevno pranje gradskih ulica. Svakodnevno se za “kupanje” grada utroši 900 kubičnih metara vode! Dvanaest milijuna četvornih metara zagrebačkih ulica, nogostupa, prilaza, trgova pere se isključivo tehnološkom vodom, naglašava Branimir Valašek, voditelj podružnice Čistoće Zagrebačkog holdinga. No, ujedno bez imalo rezerve – priznaje: ”Javne zagrebačke površine peremo i pitkom vodom!” Koliko? Ne otkriva. Podatak je to koji se skriva kao zmija noge.

Cisterne na hidrantima
– Ne bježimo od toga da građani doista mogu vidjeti naše cisterne prikopčane na hidrante s pitkom vodom, nakon čega idemo u ispiranje ulica – objašnjava Valašek, no ističe da je riječ o “povremenoj nužnosti”.

Pitka voda u hidrantima mora se povremeno oslobađati iz sustava radi taloga i ostalih nečištoća. Znamo da se građani uznemire kada to vide, ali riječ je o nužnosti, naglašava Valašek te istče kako dnevno takvo uljepšavanje Zagreba stoji i do 10 tisuća kuna. Većina vode, tvrdi, za pranje zagrebačkih cesta crpi se iz kontaminiranih bunara. Jedan od takvih bunara čija voda nije za piće, objasnio je prvi čovjek Čistoće, nalazi se i u Botaničkom vrtu. No, u ove riječi ne vjeruje Darko Stošić, tajnik Zelene liste, koji smatra da gradska uprava krije podatke o uporabi pitke vode za pranje ulica, što je pak gotovo izumrla praksa u gradovima Europe.

– Čistoća još uvijek koristi vodu iz zagrebačkih vodocrpilišta, proziva tajnik Zelene liste ističući kako mu smeta što se pitka voda štedi uklanjanjem javnih slavina iz grada. Građani nemaju tako mogućnost na usijanom asfaltu popiti decilitar-dva vode, a cisterne od deset tisuća litara istu tu vodu prolijevaju po ulicama – ogorčen je ekolog Stošić.

Sasvim suprotno, pomalo neočekivano, govori ekolog Vjeran Piršić.

– Uporaba pitke vode u pranju gradskih ulica nije loša stvar ako ima vode u izobilju i ne predstavlja problem u opskrbi. Rijeka se koristi pitkom vodom za pranje ulica, i to istom onom koja se flašira i izvozi u neke od zemalja Arapskog poluotoka – objasnio je ekolog Piršić, predsjednik udruge Eko Kvarner. Svjestan je da neke lokalne zajednice ne gospodare racionalno kada je uporaba pitke vode u ispiranju ulica posrijedi, ali smatra da Zagreb nije na tom popisu u samom vrhu. No poziva na transparentnost izvora vode za ispiranje javnih prostora.

Skupljati kišnicu
Na poslovima ručnog i strojnog čišćenja te pranja javnih površina u Zagrebu radi 349 radnika, a koriste 76 vozila. Najviše se pere središte grada. Rubni se dijelovi grada peru tek nekoliko puta mjesečno. Higijenskim stanjem na ulicama voditelj Čistoće je zadovoljan i kaže da su građani upravo oni koji prljaju i na koncu plaćaju veće račune kada javne površine treba više čistiti. Ulice ne bi trebalo čistiti pitkom vodom pa tajnik Zelene liste predlaže uređenje kanalizacije i izdvajanje oborinskih voda iz kanalizacijskog sustava kao što to imaju mnogi gradovi u EU. Prikupljena kišnica mogla bi se upotrebljavati kao meka tehnološka voda u različite svrhe pa i za pranje ulica.