Tako to rade higijeničari kad miču strvine s ceste

Oko dvije tisuće mačaka, pasa, divljači, ježeva i raznih ptica svake godine ugine na javnim površinama ili ih pregaze automobili. Budući da većina građana ne zna komu dojaviti za lešinu koja leži nasred ceste, često se događa da ondje ostane danima na milost i nemilost jurećim autima. No, postoji služba koja se bavi takvim stvarima i kojoj možete dojaviti ugledate li pregaženu životinju, a s njima smo proveli nekoliko sati na terenu.

Testiranje bjesnoće

Za posjeta službi Sabirališta Veterinarske stanice Grada Zagreba stigla su dva poziva. Riječ je bila o dvije uginule mačke, jednoj na kolniku na broju 82 u Heinzelovoj, a drugoj uz križanje Branimirove i Osječke.

– Mačke najčešće stradavaju, nakon njih najviše je divljači, potom pasa. Prva dojava ove godine, odmah poslije ponoći 1. siječnja, bio je upravo pregažen pas u centru grada – kazao je Denis Sabljak, koordinator službe koja radi od 0 do 24 sata. Građani ih mogu dobiti na fiksni broj 2441 363 ili mobitel 098 439 097, no mogu obavijestiti i 112, policiju ili komunalne redare.

– Na teren izlazimo odmah nakon dojave, čak i noću ako je životinja na cesti i ugrožava sigurnost prometa. Ako je pak na zelenoj površini, po nju dolazimo odmah ujutro – rekao je Sabljak.

Na teren izlazi po jedna osoba u vozilu koje je opremljeno za skupljanje životinja, a procedura ovisi o tome o kojoj je vrsti riječ.

– Divljač i ptice selice vozimo na Veterinarski institut da se vidi imaju li bjesnoću ili ptičju gripu, a kod pasa, ako je čipiran, nastojimo pronaći vlasnika – objasnio je Sabljak.

Osim kućnih ljubimaca, ptica i ježeva, miševa, štakora, zmija, fazana i divljih svinja, nerijetko skupljaju i pregažene vidre i dabrove, od kojih je jedan uspio doći do Cibonina tornja, gdje je ipak stradao od jurećeg automobila.

Najveći je problem, upozoravaju, ilegalno bacanje ostataka nakon kolinja

Higijeničari su savjetovali građanima da im dojave svaku lokaciju uginule životinje te da ih sami ne diraju, a nikako ne bacaju u kontejnere ili u grmlje.

– Događa se da nam netko dojavi lokaciju, no iako odmah krenemo, netko u međuvremenu životinju baci u kantu ili kanal misleći da je učinio korisnu stvar pa pretražujemo širu okolicu da je pronađemo – rekao je higijenski tehničar Tomislav Ročić.

Ugrožava zdravlje ljudi

Kao najveći problem u službi su istaknuli ilegalno bacanje ostataka životinja nakon kolinja, što masovno, upozorili su, rade i mesnice. Tako su tijekom 2015. uz savski nasip i potoke na desetak lokacija prikupili nekoliko tona strvina, iznutrica i dijelova životinja. Među najgorim scenama bila je ona 13. travnja, kada su iz korita Save pokraj motela Plitvice izvlačili 400 kilograma goveđih iznutrica, pet kravljih glava, repove, noge, jedno tele i jednog odojka.

– Osim što je kazneno djelo, time se ugrožava i zdravlje ljudi jer se mogu zaraziti podvodne vode – kazao je Sabljak, pozvavši građane da prijave one koje uhvate na djelu. Služba dolazi po sve otpatke, a cijene su od 150 kuna naviše, ovisno o kilaži. •