Tko je kriv za odron na Jakuševcu? Stručnjaci su u tome jednoglasni

Što se događa na Jakuševcu? Čini se da je otklizalo pola brda, javljali su nam se zabrinuti čitatelji, a vrlo brzo počele su se širiti kataklizmičke snimke blatnog odrona sa zagrebačke planine smeća, što je izazvalo paniku na društvenim mrežama.

Netko je mogao poginuti

Golemo klizište promjera nekoliko desetaka metara na odlagalištu otpada Jakuševec Prudinec otvorilo se još u subotu. Da se na smetlištu događa nešto čudno, stanovnici novozagrebačkih kvartova najprije su osjetili po tome što se širio nesnosan smrad. Ratko Bedeković, koji 50 godina živi na Jakuševcu, nikada nije doživio ništa slično.

– Primijetili smo da se događa nešto čudno u subotu popodne. Nije se ništa čulo, samo se osipalo, vjerojatno zato što se odlaže velika količina biootpada koji ondje ne bi trebao ni biti. Da je netko u tom trenutku bio na vrhu brda s bagerom ili kamionom, poginuo bi – govori aktivist iz udruge Inicijativa za Jakuševec.

Iako se incident dogodio prije pet dana, Grad je o svemu šutio do danas popodne, a priopćenje o "djelomičnom urušavanju zapadnog djela odlagališta" poslali su tek nakon brojnih medijskih upita.

– Odmah su poduzete sve mjere sigurnosti, što uključuje zabranu pristupa plohi i mjerenje odlagališnih plinova. Rezultati nisu pokazali povećane koncentracije te zdravlje građana ni u jednom trenutku nije bilo ugroženo. Prema podacima na mjernoj postaji Jakuševec, u razdoblju nakon klizišta do danas nisu zabilježena prekoračenja satnih ni dnevnih vrijednosti parametara – navode iz gradske uprave. Ovakvo klizište na Jakuševcu ne pamti ni Josip Pavlović iz udruge Ekologija grada.

– Najveći je problem to što su Grad i Zagrebački holding šutjeli, a po Zakonu o gospodarenju otpadom trebali su obavijestiti javnost o incidentu, mogućem zagađenju i koracima koji su poduzeti da se problem sanira – ističe Pavlović te dodaje kako se prilikom ovakvih situacija oslobađaju štetni plinovi poput metana, merkaptana i sumporovodika.

Ovo se ne bi dogodilo, smatra on, da se otpad odlaže u skladu sa zakonom, odnosno da deponij služi svojoj svrsi, a to je odlaganje miješanog komunalnog otpada. – Zbog velikih količina biootpada zemlja je meka i gnjecava što je, pretpostavljamo, uzrokovalo odron – navodi Pavlović.

Video: Slavko Midzor/PIXSELL

Zagreb je ovoga puta ponovno imao sreće jer se na Jakuševcu mogla dogoditi totalna havarija, ističe pak SDP-ov gradski zastupnik Renato Petek. Gradonačelnik Tomislav Tomašević, smatra i on, postupio je krajnje neodgovorno.

– Reakcija gradonačelnika Tomaševića nije adekvatna situaciji koja se dogodila. Slična je Bandićevu prikrivanju stanja kad je na odlagalištu Jakuševec izbio požar – kaže Petek.

Jakuševački odron potencijalno može predstavljati zdravstvenu ugrozu za Zagrepčane, upozorava i Slaven Dobrović, stručnjak za okoliš i zastupnik u zagrebačkoj Skupštini.

– Jakuševac je stalni rizik za Zagrepčane jer su uskladištene količine otpada velike, a situacija se na deponiju pokvarila otkako njime upravlja platforma Možemo! zbog toga što se ondje odlažu prevelike količine biootpada umjesto da se osiguraju kapaciteti za kompostiranje. Siguran sam stoga da su prilikom odrona oslobođene određene količine volatilnih, hlapljivih materijala koji predstavljaju opasnost za građane – govori Dobrović.

Rezultati za dan-dva

I Aleksandra Anić Vučinić, profesorica na studiju inženjerstva okoliša pri Geotehničkom fakultetu u Varaždinu kao glavnog "krivca" za situaciju navodi odlaganje biootpada.

– Zbog ušteda gradski biootpad vozi se u kompostanu, gdje se ustanovi da je previše kontaminiran pa velike količine završavaju na Jakuševcu. Određene količine plinova su se oslobodile, posebice merkaptana koji je odgovoran za smrad po trulim jajima na koji se Zagrepčani žale, ali i metana koji je završio u atmosferi, no u zanemarivim količinama – ističe znanstvenica. A sa snimke se da zaključiti i da je netko pogriješio prilikom slaganja otpada na deponij, drži ona.

– Slaganje otpada na deponiju zahtjevna je znanost jer se mora pažljivo izračunati više parametara. Trebao je postojati nadzor i odgovorna osoba iz nadzora morala je kazati kako je masa previše vlažna. Biootpad se, za razliku od miješanog otpada, brže sliježe pa je trebalo slagati u širinu prema principu red miješanog, red biootpada, no prema ovoj snimci čini mi se da je to propušteno napraviti – zaključuje A. Anić Vučinić.

A što se dogodilo, utvrđuje i Državni inspektorat. Na terenu su, kažu, od subote građevinska, inspekcija zaštite na radu i zaštite okoliša, a rezultati bi trebali biti poznati za dan-dva.