Način postupanja uvijek je ili gotovo uvijek isti. Počinitelj, ili više njih, noću se približi odabranom automobilu, u njega ubaci neku zapaljivu tekućinu, a nakon što požar bukne, nestane pod okriljem mraka.
Očajni vlasnici potom zbrajaju štetu sretni što su, ako ništa drugo, izvukli živu glavu, a policija uglavnom tapka u mraku. Jer počinitelje rijetko kada nađu, a podmetanje požara na automobilu po svemu sudeći postaje novi oblik kriminala. U svijetu organiziranog kriminala palež automobila smatra se porukom, odnosno upozorenjem.
Očevid nakon požara na automobilima u Zagrebu
No problem je što vlasnici zapaljenih automobila nerado surađuju s policijom i većina onih kojima su automobili namjerno zapaljeni tvrde da im nitko nikada nije prijetio.
Zapaljeni u istoj ulici
To je ustvrdio i poznati ginekolog Velimir Šimunić, kojem je automobil zapaljen 6. siječnja ispred njegove kuće u Zagrebu. Što je motiv tog paleža, policija još nije utvrdila, no jest da je vozilo namjerno zapaljeno. Kao što je tjedan dana prije namjerno bila zapaljena i Toyota u vlasništvu 38-godišnjaka koji živi u istoj ulici kao i dr. Šimunić. Osim ta dva vozila, od početka godine u Zagrebu su gorjela još dva, a u jednom od ta dva slučaja ustanovljeno je da se požar dogodio zbog ubačena pirotehničkog sredstva pa zagrebačka policija smatra da je u tim slučajevima bila riječ o proslavi Nove godine koja se otela kontroli.
No da paleži vozila postaju ozbiljan problem kako za građane tako i za policiju, svjedoči i policijska statistika. Lani su u Zagrebu tako izgorjela ukupno 64 vozila, pri čemu je u 22 slučaja utvrđeno da je riječ o kaznenom djelu, dok se za preostala 42 požara vozila smatra da su prouzročena nekim tehničkim kvarom na vozilu.
Očevid nakon požara automobila u Rijeci
Za policiju je porazno da je od 22 namjerno zapaljena vozila pronašla počinitelja u samo jednom slučaju. Godinu prije bilo je 15 namjerno zapaljenih vozila, a počinitelji su nađeni u dva slučaja, dok je još 51 vozilo izgorjelo zbog tehničkog kvara. Za zagrebačke vlasnike vozila najgora je bila 2016. jer je te godine namjerno zapaljeno 30 vozila, a počinitelji su nađeni u svega tri slučaja. Istodobno je zbog tehničkog kvara izgorjelo 39 vozila.
Složena djela
Paleža automobila bilo je i 2015., kada je namjerno zapaljeno 11 vozila, dok su 52 izgorjela zbog tehničkog kvara. Te godine policija nije našla nijednog počinitelja. Činjenicu da se počinitelji teško pronalaze u policiji objašnjavaju složenošću tog djela. Ponekad je potrebno dosta vremena da se utvrdi je li riječ o namjernom ili slučajnom paležu, eventualne korisne tragove uništi vatra, a ponekad posao policiji otežava i nekooperativnost žrtava. U zagrebačkoj policiji kažu da su svjesni da ovakva djela ponekad utječu i na percepciju sigurnosti građana pa ističu da je policiji bez suradnje s građanima teško naći počinitelje. Ističu da u pronalasku počinitelja policiji pomaže pravodobna dojava pa pozivaju građane da svaku sumnjivu aktivnost ili znak neke kriminalne radnje prijave policiji.
Požar automobila na Jarunu
Beljak, današnji kazetofoni su integrirani pa onda od muke..