Od završetka radova prošlo je 11 mjeseci, a na hladni pogon potrošena su četiri milijuna kuna. A s obzirom na to da žičara svakim danom uzrokuje sve veće novčane gubitke, u cilju rješenja problema danas su se glavni akteri zamršene priče našli na sastanku. Sjedili su na njemu zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegovi zamjenici te ministar prometa Oleg Butković, državni tajnik tog ministarstva Alen Gospočić te glavni državni inspektor Andrija Mikulić.
Svi su sastanak nazvali "konstruktivnim i pozitivnim", a radi se, kazali su, na rješenju. Koliko su blizu tog rješenja, kao i koje od tri potencijalna će odabrati nisu htjeli otkriti. "Radimo sve što je u našoj moći da se što prije otklone problemi i da ostavština Milana Bandića prestane biti trošak", jedino je što je za HRT izustio ministar Butković, a ništa nije bio rječitiji niti kad smo ga mi kontaktirali.
Ide se ka rješenju, rekao je ministar, a slično je ponovio i Andrija Mikulić. Obojica su dodali da će javnost sve znati kad za to dođe vrijeme. Iz Grada pak kažu da je jedna od mogućnosti izmjena pravilnika o buci, tako da se u njemu eksplicitno naznači žičara, a na temelju čega bi Inspektorat mogao izdati rješenje koje nedostaje. Dogovorili su još jedan sastanak.
- Žičara je spremna za uporabu, no nedostaje joj dozvola što se razine buke tiče, a što je regulirano spomenutim pravilnikom o buci iz 2004. godine - rekla je za Radio Sljeme dogradonačelnica Danijela Dolenec. Podsjetimo, Tomašević za žičaru ima tri plana, a najizgledniji je onaj, kako je rekao, koji će najprije dovesti do njena otvaranja. Plan broj jedan upravo je bio u suradnji s resornim ministarstvima promijeniti postojeći zakonski okvir kako bi sljemenska žičara mogla biti definirana kao prometna infrastruktura, što bi značilo da buka koju proizvodi ulazi u dopuštene granice i da nema prepreke za njezin rad.
Plan broj dva je dobiti privremenu uporabnu dozvolu temeljem postojećih testiranja decibela kako bi žičara konačno počela primati putnike, a kada bi se to ostvarilo, postoje i načini kako bi se buka dodatno smanjila. Treći plan je unutarnjom izolacijom na kutnoj građevini smanjiti razinu buke, neovisno o ishodu prvog i drugog plana.
Kakvo rjesenje! Samo u Hrvatskoj. Ako neko postrojenje previse buci, promjenimo zakon i dozvolimo preveliku buku. To sto si okolni stanari cupaju kosu od muke jer im se 12 sati dnevno tresu prozori, .nema veze. Forma je zadovoljena. Zasto bi se radila zvucna izolacija koju su izvođaci ponudili u startu, kada se propisi mogu izvrdati? U normalnim zemljama se zakoni postuju, kod nas se mijenjaju po potrebi