Moja je zadaća da APIS što skuplje prodam. Tom je rečenicom pokojni gradonačelnik Milan Bandić objasnio cijenu koju je formirao kako bi prodao 49-postotni gradski udio u Agenciji za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama. Pravdao je time poskupljenje početne “cifre”, koja se preko noći s 284,2 milijuna popela na 405,9 milijuna kuna. Razlog? U Gradskoj su upravi “previdjeli” da su 2007. dokapitalizirali tvrtku s 238,7 milijuna. Prodaja gradskog udjela u APIS-u koji se, među ostalim, bavi i obrađivanjem izbornih rezultata ili provjeravanjem referendumskih potpisa, Bandiću tada nije prošla u Skupštini jer je HDZ stao uz bok oporbi, u čijim je redovima, među ostalima, bio i današnji šef metropole Tomislav Tomašević.
Čeka se cjelovit dokument
Tada se protivio prodaji, govoreći da APIS država po toj cijeni neće kupiti, a ako ga neće kupiti država, zaključio je, ići će na prodaju privatnom poduzeću.
– To je neprihvatljivo. Neprihvatljivo je da privatno poduzeće upravlja tim podacima, to nema nigdje i glasat ćemo protiv – tako je govorio Tomašević u lipnju 2020. Gotovo godinu i pol kasnije, jedna od glavnih stavki ostvarivanja dodatnih prihoda za proračun 2022. je prodaja APIS-a. No Tomašević je, za razliku od Bandića, našao sredinu između njegove prve i druge ponude te donio procjenu da bi ta agencija mogla na bubanj za 350 milijuna kuna. Je li takva odluka donesena jer je već dogovorena suradnja s državom, nije definirao. No zato je jučer predstavio određene stavke prijedloga proračuna za sljedeću godinu, ne i cijeli dokument, a nije jasno rekao ni hoće li će biti poskupljenja javnih usluga, za što je već govorio da su “sve opcije na stolu”, niti je detaljizirao koje su kompenzacijske mjere zbog ukidanja mjere roditelj odgojitelj. Rekao je tek ono što iz Gradske uprave ponavljaju već tjednima, da planiraju izgraditi nove vrtiće te “pojačati” proračunsku stavku koja se odnosi na plaće odgojitelja. Ipak, novost je da je definirao broj objekata koje namjeravaju izgraditi. U proračunu za 2022. u planu su, naime, četiri dječja vrtića vrijednosti 67 milijuna kuna, a iduće godine još njih osam. Do 2026. pak u planu je gradnja 26 vrtića, za što je predviđeno 838 milijuna kuna. Vrtići bi se gradili u četvrtima gdje ih nedostaje pa je tako najavljeno da će do kraja 2022. prvi osvanuti na Žitnjaku. Namjerava Tomašević ulagati i u gradnju škola, za to je predviđeno čak dvije milijarde kuna do 2026., a prva, OŠ Kupinečki Kraljevec, bit će gotova do kraja sljedeće godine.
Kad se sve zbroji i oduzme, Tomaševićev prvi proračun “težak” je 15,1 milijardi kuna, što je 1,1 milijardu više u odnosu na rebalans ovogodišnjeg proračuna, ali i 1,2 milijardu kuna veći nego posljednji proračun pokojnog gradonačelnika. Razlog tome je, tvrdi dugogodišnji Bandićev pročelnik za financije Slavko Kojić, činjenica da se u proteklih nekoliko mjeseci zadužio za 750 milijuna kuna.
– Kod kratkoročnih kredita je problem što se moraju vratiti u roku od godinu dana pa Tomašević nije imao izlaza – kaže Kojić, koji je Tomaševićevo predstavljanje proračuna komentirao tek kratko jer cjelovitog dokumenta nema. Prema najavama iz Grada, objavit će ga danas. A dok ga ne vide, proračun nisu htjeli komentirati ni drugi ekonomski stručnjaci koje smo zvali.
Kojić ujedno postavlja i pitanje je li Tomaševićeva vlast uvela četvrtu razinu proračuna, zbog čega je gradonačelnik kritizirao bivšu gradsku upravu, prema kojoj bi se trebalo vidjeti ne samo koliko novca ide za određenu stavku već i kako će se taj novac raspodijeliti. Iz onog što je prikazano javnosti, čudi ga, kaže Kojić, upravo prodaja APIS-a, a primijetio je da se baš nije iskazao po pitanju razvojnih projekata. Neke su ipak predstavili pa su kao strateški bitne stavke iz Grada istaknuli upravo gradnju i otvaranje spomenutih vrtića, poslijepotresnu konstrukcijsku obnovu u vrijednosti 287 milijuna kuna, projekt cestovne denivelacije na Slavonskoj aveniji na Žitnjaku vrijedan 90 milijuna kuna te jačanje programa stipendija od 48 milijuna kuna.
HDZ: Da, iznenađeni smo...
Nova gradska uprava pohvalila se kako će prvi put nakon dugo vremena prihodi biti veći od rashoda pa se za sljedeću godinu u blagajni planira suficit od 300 milijuna kuna.
– S planiranim suficitom počinjemo otplaćivati nagomilani gradski dug od 1,3 milijarde kuna prema dobavljačima – rekao je Tomašević. Drugim riječima, suficit će se iskoristiti za pokriće akumuliranog manjka iz godina prije 2019. Kada se odbiju svi rashodi, kažu u Gradu, redovni proračun bit će 600 milijuna kuna manji nego ove godine te će iznositi 8,5 milijardi kuna. Zbog dosad napravljenih rezova, troškovi redovnih proračunskih stavki bit će tako manji za sedam posto, odnosno rezanjem troškova Grad će uštedjeti oko 700 milijuna kuna.
To će se “namaknuti” rezanjem plaća rukovoditeljima u Gradskoj upravi, čime će se uštedjeti 34 milijuna kuna, na rezanju vijećničkih i drugih naknada uštedjet će 30 milijuna kuna, više od 24 milijuna kuna na ukidanju troškova čuvanja gradske imovine i još dodatnih 24 milijuna na troškovima računalnih usluga. Ipak, najveću uštedu od 283 milijuna kuna ostvarili su ukidanjem mjere roditelj odgojitelj.
Grad računa na 1,5 milijardi dodatnih prihoda u odnosu na 2021., i to 520 milijuna iz Fonda solidarnosti Europske unije, što će biti uloženo u obnovu, ali i na dodatnih 415 milijuna kuna prihoda od poreza koji će se povećati, objasnio je Tomašević, zbog predviđenog rasta BDP-a. Osim prodaje udjela u APIS-u, dodatne prihode Tomašević misli ostvariti prodajom druge gradske imovine. Od prodaje poslovnih prostora uprihodit će 160 milijuna kuna, a 24 milijuna prodajom gradskih zemljišta. Gredelj i Paromlin zasad neće prodavati, a u Paromlinu će zaživjeti gradska knjižnica tek ako uspiju povući sredstva iz EU, nakon što se izradi prostorni plan.
– Gradonačelnik je sve vrijeme govorio da ćemo biti iznenađeni kad vidimo novi proračun. Iznenađeni jesmo, ali ne pozitivno. Ovakav proračun Klub HDZ-a i HSLS-a neće podržati – ističe HDZ-ov skupštinar Mario Župan.