Tradicionalni običaji koji još uvijek žive: Kako su nekoć Božić u Zagrebu slavili naši stari

Kako se nekoć slavio Božić, najbolje se sjećaju naši stari. Bilo je to jedno potpuno drukčije razdoblje, daleko od ekrana, interneta i društvenih mreža, a najvažnija je stvar bila da je cijela obitelj na jednom okupu. Pekli su se kolači i nekoliko tjedana ranije, "zvijezde" blagdana bile su orahnjača i makovnjača, svaka je obitelj radila vlastite jaslice, a licitarska srca su se radila ručno, kao i nošnje s posebnim utkanim božićnim ukrasima. 

Neki se sjećaju kako se slavio i "kokošji" Badnjak na sam dan prije Badnjaka. Kako smo već ranije pisali, taj dan provodili su se razni običaji koji bi osiguravali plodnost kokoši (kokošinjce je imala gotovo svaka kuća na Gornjem gradu sve do 1954. godine). Djeca su kokotala po ulicama, ali i skupljala kukuruz po podu.

Svaki kraj, dakako, imao je svoje običaje od kojih su se neki zadržali i dan danas. U slavonskoj obitelji najčešće se na Badnjak večera fiš paprikaš, u Samoboru se dom ukrašavao kinčem. Nakit od šarenog krep papira, najviše u obliku cvjetova i lančića, stavljao se na grane božikovine ili smreke, zajedno s jabukama, obojenim orasima i sličnim ukrasima, pa bi se sve objesilo na gredu iznad stola. Kitica cvijeća od krep papira stavljala se oko božićnog kolača, kao simbol plodnosti, zdravlja i blagostanja.

Tipični zagorski ručak sadrži puricu s mlincima i štrukle, dok će Dalmatinci obrokovati teletinu i pašticadu. U gradovima zagrebačkog prstena usto uobičajeni su, među ostalim, nekoć bili ophodi zvjezdara.  Zvjezdari, naime, 'ophode' domaćinstva sa simbolom betlehemske zvijezde repatice koja je Sveta tri kralja vodila i osvjetljavala put do jaslica u štali u kojoj je Majka Božja rodila Isusa. 

​Mali okrugli kruh božićnjak u zagrebačkom prstenu stajao je na stolu od Božića do Sveta tri kralja. Od preostalog tijesta izradilo se dvanaest kuglica koje su se posložile u krug. U sredinu se postavio križ izrađen od tijesta ili tijesto oblikovano kao kokoš koja simbolizira godinu, dok kuglice predstavljaju jaja koja pak simboliziraju mjesece u godini. Ako bi se sav kruh pojeo, prije nego što žena na stol donese drugi kruh, božićnjak je bio taj koji osigurava da se ni u jednom trenutku ne dogodi da nema kruha na stolu. Jer ako bude kruha na stolu u sve božićne dane – bit će ga dovoljno i u sve dane u godini.