Stisnuto je između dviju stambenih zgrada. I svakodnevno onamo stanovnici Gradske četvrti Podsused – Vrapče donose svoj drveni te zeleni otpad, stari namještaj, gume, staklo, televizore, istrošene baterije, motorna i jestiva ulja, kiseline, zauljenu te ambalažu onečišćenu opasnim tvarima...
No, kad radnici reciklažnog dvorišta u Gospodskoj ulici počnu prerađivati određene materijale, počinju problemi. Uvijek se nađe netko iz obližnjih zgrada tko će prigovoriti zbog buke koja nastaje kada se, primjerice, počne mljeti zeleni otpad za kompost. Zbog opetovanih žalbi Gradskoj četvrti, čiji su vijećnici nezadovoljstvo svojih sugrađana prenijeli i nadležnima u Čistoći, odlučeno je da se početak radnoga vremena sa šest prebaci na osam sati. I tako je reciklažno dvorište u Gospodskoj, kaže predsjednik Vijeća gradske četvrti Dejan Kljajić, postalo jedino u Zagrebu koje radi od osam.
Loš primjer djeci
Istovremeno su vijećnici počeli intenzivno tragati za novim lokacijama kako bi se odlagalište premjestilo. No, pokazalo se kako to nije tako lak zadatak.
– Podsused – Vrapče stara je četvrt i na svim lokacijama koje smo dosad pronašli, komunalni uvjeti nisu bili zadovoljavajući. Da bi se dvorište premjestilo, zemljište treba biti oko 1500 kvadrata, a površina mora imati i odgovarajuću infrastrukturu, priključak za vodu, struju te dobar pristupni put – kaže Kljajić.
Osim ovog u Gospodskoj, u četvrti postoji još jedno reciklažno dvorište, iako mobilno, na području bivše cementare. No, ono je, kažu, puno manje posjećeno. Umjesto da svoj otpad ostave u kontejnerima unutar odlagališta, mnogi smeće radije odbacuju uz cestice u sklopu cementare, pa se začas stvore ilegalni deponiji. Smeće se ostavlja i pored spremnika na zelenim otocima, oko kojih su vijećnici GČ-a postavili šarene ogradice kako bi ih vizualno uljepšali, no Kljajić je sve bliži odluci da se one maknu jer trenutačno služe samo da pridržavaju odbačeni otpad kako ga ne bi bilo svuda uokolo.
– Zeleni otoci postavljeni su na lokacijama koje omogućuju da budu pristupačni što većem broju ljudi, a usto dostupni i vozilima. Ima ih i u blizini vrtića kako bi djecu od malenih nogu učili pravilnom odlaganju. No, kad vide pretrpane i neuredne spremnike, daje im se loš primjer – ističu u GČ.
Biootpad i papir pri vrhu
Zna se dogoditi, dodaje Kljajić, da je razbacana i odjeća iz spremnika za tekstil.
– Netko je s ciljem izvadi, prekopa spremnik i ne vrati odjeću unutra. Slično je i s papirom, koji se krade. Dođu s kranom koji digne čitav kontejner – kaže Kljajić, napominjući kako bi se uz zelene otoke trebale postaviti table s informacijama o kaznama, uputama i korisnim brojevima koje građani mogu nazvati kad vide prenatrpani spremnik.
– Postoji besplatni Holdingov broj 0800 818-919 na koji građani mogu prijaviti nepravilnosti koje uoče na zelenim otocima ili u njihovoj neposrednoj blizini. Oni koji to znaju, koriste priliku da to učine, no ima puno drugih kojima to nije poznato – ističe Kljajić.
Podsused – Vrapče, dodaje, četvrt je koja je pri vrhu po broju kompostera za biootpad koji stoje uglavnom kod poslovnih korisnika. Otkako su počeli lani u studenome, Čistoća je podijelila 1864, a u sljedećem razdoblju stići će na još 8500 lokacija. U sve većoj mjeri građani se okreću i odvajanju papira na kućnom pragu. Kante od 80 litara stoje u 3954 domaćinstava, onih većih, od 120 litara, ima na 2927 lokacija, a podijelit će ih na još 550.
>> Pogledajte video vizualizacije rotora u Remetincu
Zagreb nikad nije bio tak zmazan !