Tura "Puteni Zagreb". Vode turiste u obilazak kupleraja

“Vaša sam, gospodine!”, zavodnički se na uglu u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu nudi mlada prostitutka Margarita razuzdanim muškarcima.

Ćoškarice u Tkalči

Lik kurtizane, noćne dame, ili u narodu zvane ćoškarice, koja je još davne 1899. godine zabavljala muškarce, ponovno je oživljen. Tek jedna od stotina djevojaka koje su radile u zagrebačkim bordelima i kuplerajima, ponovno je na ulici. No, nije prostitucija ponovno legalizirana, kako je to bilo prije više od stoljeća, ćoškarica s početka priče mlada je glumica Petra Težak, voditeljica ture Puteni Zagreb. Obučena u mladu Margaritu slatkorječivo mami prolaznike da joj se pridruže u obilasku nekadašnjih lokacija na kojima su blud i razuzdanost bili na prvome mjestu.

– Svaka kuća u Tkalči bila je kupleraj. Zagreb je po tome bio među prvim gradovima u Europi i tako je bilo do početka II. svjetskog rata – objašnjava Petra ukratko povijest putenosti hrvatske metropole.

Takvu malo poznatu zagrebačku prošlost u svojoj knjizi “Priče iz stare Tkalče – Tajni puteni život” opisao je Darko Belušić Bela, a na osnovi nje napravljena je ruta obilaska koju je osmislila voditeljica agencije Zdenac života Tatjana Kotrulja.

– Projekt smo zamislili tako da zainteresirane provedemo svim mjestima na kojima su nekad bili kupleraji, kupelji i bludilišta, i opišemo im na koji način su se točno žene prostituirale. Taj dio, naravno u duhu glume, napravit će Petra, koja će se odjevena u korzet prošetati i ispričati i odglumiti zagrebačku kurtizanu kakva je bila Margarita – kazala je vlasnica agencije.

Baš poput obućara ili trgovaca, na još davno popločenom kanalu kurtizane su pružale usluge muškarcima koji su to od njih tražili, a svaki kupleraj ili bordel i svaka kupelj bili su legalna okupljališta za dobar provod.

Prave obrtnice

– Za razliku od današnjeg zakona, tadašnja gradska vlast izdavala je obrtnice vlasnicima bordela na temelju kojih su se mogli bavili najstarijim zanatom. Sve je bilo legalno i u duhu vremena – dodaje Kotrulja.

Prostitutke su često bile djevojke iz okolnih sela, ali i one gradske. Nisu se skrivale, nije ih bilo sram pružati seksualne usluge. Na taj su način, kaže Kotrulja, zarađivale dodatno za život, a bilo je raznih načina kako su to činile i mjesta na kojima su to činile.

– Jedno od poznatih okupljališta bila je i Petrova kupelj u Kožarskoj ulici, koja je bila i prvo takvo mjesto za orgije u gradu. Obrtnica glasi na gospođu Rožu Aranjoš, zagrebačku madam, a izdana je za uslužnu djelatnost osobnog zadovoljstva – objasnila je Petra.

Osim Tkalčićeve ulice, prostitutke koje je krasio i naziv drolja, dama s pločnika, opajdara, torbarica... svoje tijelo nudile su na središnjem gradskom trgu, kao i Glavnom kolodvoru, a poznate su bile i posteljarke, žene koje su nudile krevet i posteljinu onima koji su tražili neko mjesto za ljubav.