Petar Prebježić

U društvu kolega i prijatelja 100. rođendan proslavio najstariji hrvatski šumar

Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: Proslava 100. rođendana najstarijeg šumara u Hrvatskoj
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: Proslava 100. rođendana najstarijeg šumara u Hrvatskoj
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: Proslava 100. rođendana najstarijeg šumara u Hrvatskoj
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: Proslava 100. rođendana najstarijeg šumara u Hrvatskoj
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: Proslava 100. rođendana najstarijeg šumara u Hrvatskoj
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: Proslava 100. rođendana najstarijeg šumara u Hrvatskoj
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: Proslava 100. rođendana najstarijeg šumara u Hrvatskoj
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: Proslava 100. rođendana najstarijeg šumara u Hrvatskoj
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: Proslava 100. rođendana najstarijeg šumara u Hrvatskoj
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: Proslava 100. rođendana najstarijeg šumara u Hrvatskoj
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: Proslava 100. rođendana najstarijeg šumara u Hrvatskoj
29.01.2024.
u 17:31
Petar Prebježić rodio se 29. siječnja 1924. u Plavušincu kraj Koprivnice, a većinu radnog vijeka proveo je u Zavodu za uzgajanje šuma gdje je proveo niz terenskih istraživanja utkanih u suvremenu povijest svoje struke
Pogledaj originalni članak

Uz tortu u obliku panja koja se rezala sjekiricom u vijećnici Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije stoti je rođendan proslavio Petar Prebježić, najstariji hrvatski šumar. Rođendan su mu čestitali brojni kolege i dekan Josip Margaletić. 

–Naš je fakultet star 125 godina, a naš Pero slavi stoti. Ovo je još jedan primjer našeg zajedništva i povezanosti fakulteta sa Šumarskim društvom i strukom. Zajedništvo je ono što diči našu struku i drago mi je da svjedočimo jednom takvom momentu. Mnogi od nas nisu bili u primisli da će biti na faksu dok je Pero hodao šumama te mjerio podatke koji su danas utkanu u povijest fakulteta - istaknuo je Margaletić. 

Petar Prebježić rodio se 29. siječnja 1924. u Plavušincu kraj Koprivnice, a potječe iz obitelji obrtnika.  Maturirao je u zagrebačkoj 2. gimnaziji, a 1943.-44. počeo studij na zagrebačkom Poljoprivredno šumarskom fakultetu, ali na proljeće 1947. prekida studij jer dobiva posao u Ministarstvu šumarstva na kartiranju i inventurizaciji šumskih ekosustava. Na Šumarski fakultet vraća se 1952. u Zavod za uzgajanje šuma u sklopu kojeg provodi brojna terenska istraživanja. 

Najveći dio radnog vijeka proveo je ondje i sudjelovao u nizu stručnih i znanstveno istraživačkih radova s područja uzgoja šuma, ekologije i uređivanja šuma s težištem na dendrometrijskim analizama strukturnih odnosa u sastojinama (u suradnji s M. Anićem, I. Dekanićem, B. Prpićem i dr.). Najviše je vremena proveo surađujući sa prof. dr. I. Dekanićem u nekoliko znanstveno istraživačkih područja. 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.