Obično su teški kao dvije latice ruža, a "kraljicama cvijeća" pariraju i po ljepoti. Leptiri su sitni, ali moćni i neophodni za život na Zemlji. Za većinu ljudi to su najljepši kukci koji postoje. Dive im se, prema svemu sudeći, milenijima jer su u Egiptu pronađene freske s motivima ovih krilatih životinja, stare 3500 godina. Danas ih pak često koriste mladenci da uljepšaju fotografije s vjenčanja, pri čemu se mnogi pitaju i gdje ih nabavljaju.
I za škole i vrtiće
A u Zagrebu se mogu naći na Pantovčaku, na Farmi leptira Apolon koju su pokrenule tri prijateljice, suradnice i biologinje, Inga Urlić, Lucija Šerić Jelaska i Marina Panek. Dosad su uzgojile desetak generacija, odnosno više od 1000 leptira, koji su otišli i u Split, Osijek, Dubrovnik, Pulu, Zagorje...
– Počele smo spontano 2018. na Dan žena. Lucija i ja radimo na Prirodoslovno matematičkom fakultetu, gdje predajemo na zajedničkom kolegiju Uvod u forenzičku biologiju. Dugo smo razgovarale o tome da pokrenemo farmu leptira jer u Europi su teško dostupni, što za vjenčanja i slično, što za pokazivanje u školama i vrtićima. U priču se onda uključila i Marina – govori Inga.
Kao i svaki dobar posao, i ovaj je krenuo iz garaže. Naručile su prvi set gusjenica iz Velike Britanije i počele s uzgojem.
– Na početku smo imale samo nekoliko mreža, a sada ih je mnogo više. U njima držimo gusjenice koje premještamo u kutije kad polože jajašca. Jedna ženka može položiti i do nekoliko stotina jaja. Hranimo ih lišćem, odnosno različitim vrstama biljki poput koprive i sljeza, a potrebno ih je svakodnevno prskati vodom te čistiti im kutije i mreže – ističu biologinje.
Apolon se bavi održivim uzgojem leptira uz suglasnost Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a najviše narudžbi dobivaju iz Dalmacije. Uzgajaju šarenog stričkovca koji je rasprostranjen po cijeloj Hrvatskoj te nije na popisu ugroženih ni zaštićenih vrsta i ne radi štete na poljoprivrednim kulturama. U budućnosti planiraju u ponudu uvrstiti i afričkog monarha. Leptiri su pak dostupni u toplim mjesecima, odnosno od travnja do listopada, jer tada obitavaju u prirodi.
– Naručuju se mjesec dana prije proslave, a dostavljamo ih taj ili dan prije u ukrasnoj kutiji na rashladnoj kocki kako bi se zadržali u stanju mirovanja. Dva sata prije puštanja uklanja se rashladna kocka kako bi se leptiri zagrijali za let. Najbolje je ne izlagati ih direktnom suncu i jakoj svjetlosti sve do trenutka puštanja. Svjetlost i toplina pri otvaranju kutije potaknut će ih na let – objašnjavaju.
Ako vrijeme nije povoljno, leptiri znaju biti plahi pa ih se može laganim dodirom ruke potaknuti da polete.
– Puštaju se kad je vrijeme stabilno i temperature su iznad 18 stupnjeva. Niže temperature, vjetar i kiša nisu povoljni uvjeti i leptiri neće rado poletjeti. Privlači ih miris cvijeća u buketima i aranžmanima pa će letjeti u njihovu smjeru. Prije fotografiranja može ih se kratko, na 15 do 20 minuta, staviti u hladnjak. Jer nakon što se izvade, nekoliko minuta neće moći letjeti pa ih se može pažljivo postaviti na mjesto za fotografiranje – govore poslovne partnerice.
Popularizacija devedesetih
Tradicija puštanja leptira primjerice na svadbama, krštenjima i rođendanima devedesetih je godina, dodaju, postala popularna u Americi. Smatra se pak da je inspirirana legendama i običajima američkih domorodaca koji vjeruju da će uhvaćeni leptir koji se oslobodi odnijeti želje prema nebu, a potom će one biti ispunjene.
– Leptir je simbol promjene, čistoće i dobrih želja pa njihovim puštanjem na proslavama šaljemo svoja obećanja i snove u nebo, s namjerom da nađu svoje ostvarenje – zaključuju. •
a sada jedno možda bedasto pitanje,..... kakav je utjecaj tih leptira na eko sustav gdje ih se pusti, ... spominjete popularni u dalmaciji, dal će oni lijepo zasjest u šumu na Marjanu , pretvorit se u gusjenice i pojest šumu za nekoliko godina , pogotovo ove vrste koje nisu naše autohtone,... jel možda netko o tome razmišljao... ????????