Bespilotne letjelice, pametne kuće i utičnice, videoigre i sustave umjetne inteligencije u svojim uredima stvaraju programeri, dizajneri, inženjeri i grafički umjetnici, a proizvodi koje “izbacuju” iz laboratorija i radionica osvajaju domaće i svjetske nagrade. Mjesto radnje je Samobor, točnije Ulica Vladka Mačeka, gdje od lanjskoga srpnja djeluje Mali tehnopolis. Svojevrsni je to produžetak gradskog Poduzetničkog centra, a zasad ondje djeluje 13 tvrtki koje po subvencioniranim cijenama koriste prostore i najmoderniju 3D tehnologiju. Projekt je vrijedan 21 milijuna kuna, a s 90 posto sufinancirala ga je Europska unija. Ostatak su dali Grad Samobor te manjim dijelom Zagrebačka županija.
I oni su počeli u garaži
– Funkcioniramo kao poduzetnički inkubator, slično Zagrebačkom inovacijskom centru. Iznajmljujemo prostore tvrtkama koje započinju svoj poduzetnički put te ovdje mogu koristiti naše vrhunske 3D printere i ostalu opremu, a imamo i zajedničke prostorije za sastanke i druženje. Usto smo i centar za 3D tehnologiju, što znači da i tvrtke iz drugih gradova mogu koristiti naše printere, među kojima je i Multi Jet Fusion, jedinstven u Hrvatskoj – objašnjava Karlo Kupres, voditelj Malog tehnopolisa.
Većina se korisnika fokusira na Internet of Things tehnologiju i proizvode dobivene 3D printerima. Poput pametne utičnice, koju razvijaju Josip Oroz i Lovro Stipanović s ekipom iz tvrtke Elproms. Izgleda kao obična utičnica, ali je velikim dijelom izrađena u 3D printeru, a opremljena je nizom zanimljivih funkcija.
– Korisniku javlja potrošnju struje, a ima mogućnost online i offline praćenja, kao i zaštitu za djecu – objašnjava Oroz. Utičnica je već pobrala nekoliko zlatnih medalja, uključujući dvije na lanjskom natjecanju ARCA.
– Svaki je njezin dio proizveden je ovdje, a koristimo i zajedničke 3D printere. Super je što imamo i prostor s izvrsnim uvjetima – kaže Oroz. Koristi od rada u Malom tehnopolisu ima i Tomislav Skupnjak, čiji su biznis bespilotne letjelice. “Div” koji se trenutačno odmara u njegovu uredu može podignuti teret od čak osam kilograma, a koristit će se, primjerice, u poljoprivredi, gdje će pomagati u zaprašivanju iz zraka.
– Nabavili smo s vremenom vlastiti 3D printer, ali prednost rada ovdje definitivno je i u mogućnosti povezivanja s ostalim stanarima te korištenju zajedničkog labosa – kaže Skupnjak.
Vanja Rađenović Fijan, koji sa suprugom u Samoboru ima fitness centar, pokrenuo je u Tehnopolisu posao prilagodbe sprava za vježbanje osobama slabije pokretljivosti.
– Omogućili smo, primjerice, da se na nekim spravama može maknuti sjedalo kako bi im mogle pristupiti osobe u kolicima – objašnjava Rađenović Fijan.
Tomislav Kralj s kolegama se pak iz garaže svoje kuće preselio u urede u Mačekovoj, gdje proizvode sustav za fiskalizaciju u samoposlužnim aparatima, poput onih za grickalice ili naplatu parkiranja.
– Prvi smo u Hrvatskoj još 2019. imali ovakav sustav, a sad smo ovdje dobili više prostora za rad – zadovoljan je Kralj.
A tu su i obrtnički korijeni
Mali tehnopolis privukao je toliko poduzetnika da je sad već gotovo popunjen, a nastavlja i dugu inovatorsku tradiciju Samobora. Još su kasnih 1800-ih godina, naime, đaci sadašnje Srednje strukovne škole osvajali nagrade na natjecanjima iz inovacija, a i danas ondje generacije učenika pod mentorskom palicom nastavnika Ivana Vlainića osmišljavaju, primjerice, pametne podmornice i bežične tipkovnice, za što dobivaju svjetska priznanja. Svoje je početke u tom gradu imao i Mate Rimac pa pitamo Kupresa što je to u samoborskoj vodi da ideje samo cvjetaju?
– Na to vam baš ne mogu odgovoriti. Ali znam da su korijeni obrtništva u Samoboru duboki, a s dolaskom tehnologije okrenuli smo se njoj i sad grad zaista postaje centar u tom području – kaže Kupres.