U našemu depou čuvamo lijesove cijele obitelji bana Josipa Jelačića

Brončana kaciga iz starijeg željeznog doba prvi je takav nalaz u svijetu.

Pronađena je u naselju Sv. Križ, danas u sklopu općine Marija Gorica prije 15 godina. I to slučajno. Kad su se kopali temelji za garažu, stanovnici Sv. Križa pronašli su je u grobu u kojem su pokopani jahač i njegov konj.

Nepoznati jahač

– Kaciga je potpuno sačuvana, a pokojnik je pokopan zajedno sa svojim konjem u punoj opremi koju je nosio za života u posebnim prilikama (u ratu ili na nekim svečanostima). Mi čuvamo repliku, iako je original izložen u Muzeju grada Zagreba – kaže ravnateljica Muzeja Brdovec Silvija Limani. Osnovan 1973. godine pri Narodnom sveučilištu Zaprešić, kao zavičajni muzej koji pokriva teritorij bivše općine Zaprešić, danas se muzej brine o šest zbirki i prikuplja predmete koji su dio kulturne baštine toga kraja. Drže tako u sklopu arheološke zbirke i predmete koje su pronašli u sklopu nalazišta Drenje, na kojem planiraju napraviti i arheološki park, a projekt su prijavili i na europske fondove.

– Muzej je osnovao Vladimir Maleković, dugogodišnji ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, koji je rođen u Brdovcu i tamo je živio. Ove godine slavimo 80. obljetnicu njegova rođenja pa smo na kuću u kojoj je muzej postavili i spomen-ploču – kaže Limani dodajući kako je kuća u kojoj danas djeluje muzej dio imanja nekad velikaške obitelji Janeković. Uz arheološku zbirku, tamo je i geološko-paleontološka zbirka s nalazišta u Mariji Gorici, koje je istraživao Dragutin Gorjanović Kramberger, pronalazač krapinskog pračovjeka. Čuvaju i namještaj, slike te inventar iz okolnih dvoraca po kojima je poznata općina Brdovec.

– Inventar je iz dvorca Oršić iz Gornje Bistre, gdje je sad specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi, iz Novih dvora dobili smo i lijesove bana Jelačića i njegove obitelji, koje tek čeka restauracija pa nisu izloženi. Imamo slike iz Lužnice i Januševca, ali i stare fotografije dvorca Laduč, u kojem su živjeli Vranyczanyjevi – kaže Limani dodavši da su tamo i stari uporabni predmeti sa sela u sklopu etnografske zbirke.

Etnopark u dvorištu muzeja

– U zbirci su i razne skulpture od gipsa i drva, koje su izradili samouki kipari, a uzor su tražili u crkvama pa su i motivi najčešće bili pobožni. Jedan od značajnijih bio Josip Cerinski iz sela Drenje – kaže Limani. U dvorištu muzeja uz mali etnopark postavili su i stare drvene kuće iz 19. stoljeća u kojima se može vidjeti i stara krušna peć i dio etnograđe.